Nekoliko mladih Tuzlaka odlučilo je nedavno putem medija
pratiti sjednicu UNESCO-a u Istanbulu jer su saznali da će spomenici iz BiH
biti uvršteni na listu svjetske kulturne baštine. A onda su se odjednom
pomiješala osjećanja razočarenja i ljutnje.
„Jedini lokaliteti koji su izbačeni sa liste su Tuzla i
Pale, zbog nebrige, zapuštenosti. Upravo to razočarenje nas je inspirisalo da
odemo i da vidimo u čemu je stvarno problem“, kaže student i sportaš Adi
Selman.
Na licu mjesta uvjerili su se u opravdanost UNESCO-ove
odluke.
„Zatekli smo zaista katastrofalno stanje i postalo nam je
jasno zašto je to UNESCO skinuo sa liste. Stećci su neobilježeni, zarasli u
korov, jedno drvo je izraslo između, ogromno“, objašnjava Selman.
Cijeli svoj obilazak stećaka odlučili su ovjekovječiti
videom.
Student Slobodan Blagovčanin kaže da prilikom njihovog
lutanja šumama oko Breške nisu naišli ni na znak da postoje stećci.
„Ne postoji nijedan znak da je lokalitet stećaka blizu.
Nakon sat i po tumaranja po šumi, pogrešnih skretanja i lutanja, kada konačno
pronađete stećke, ne samo da su zarasli u travu, već smo se služili štapovima
da bismo smeli da se probijemo do njih. Pokušali smo što živopisnije to
zabilježiti, da se vidi u kakvom je to stanju. Ipak je to nešto što tu postoji
vijekovima, nešto što je odraz naše istorije, nešto o čemu bismo trebali
brinuti, a tek tako je zapušteno“, priča Blagovčanin.
Stećci – kao ključ povijestii identiteta Bosne i Hercegovine
– kod Tuzle propadaju, pa se ovi omladinci pitaju što onda BiH traži u
budućnosti, ako je ovakav njen odnos prema prošlosti. Zato su uputili apel
vlastima i nekoliko inicijativa podnijeli prema lokalnoj zajednici. Adi Selman
ističe da ne želi biti šutljivi čovjek u svojoj zemlji.
„Evropljanima ne može biti jasno da se neka država ophodi
tako prema svojoj svijetloj historiji. Druge države izmišljaju historiju,
tragaju za svojim identitetom. Mi svoj identitet imamo, imamo svoju historiju,
imamo i nevjerovatan turistički potencijal u tom pogledu, ali mi to jednostavno
zaboravljamo i prema svemu se ponašamo na izuzetno loš način. Mi druge države
nemamo i moramo se boriti za nju ako iz nje ne želimo da idemo, a ne želimo.
Zato smo krenuli u ovu inicijativu“, navodi Selman.
Slobodan Blagovčanin kaže da mladi jako puno vremena provode
na ispijanju kava koje završavaju bez konkretnih rezultata. Nekoliko njih
odlučilo je mijenjati takvu sliku i nešto korisno napraviti za cijelu
zajednicu. Jer mladi zapravo imaju svoje ciljeve i snove.
„Mi želimo u Evropu. Nama je Evropa potrebna i ubijeđeni smo
da je jedini ispravni put Bosne i Hercegovine taj put ka evropskim
integracijama, ka Evropskoj uniji, uprkos svim dešavanjima koja se sad
dešavaju, to je jedini put koji Bosnu i Hercegovinu može održati u životu.
Stećci su, opet, jedina stvar gdje se, da tako kažem, sve tri istorije
podudaraju, gdje će sve tri istorije reći da su oni istorija Bosne i Hercegovine.
To je neka podloga za današnju Bosnu i Hercegovinu, za današnje Bosance i
Hercegovce, za čitav identitet ovog naroda, a mi se prema tome ne odnosimo kako
bi trebalo“, kaže Blagovčanin.
Upravo kultura, kažu ovi mladi ljudi, može biti moćno oružje
za ulazak u europsku obitelj. I dok nam se svijet divi zbog nacionalne i
vjerske različitosti, u BiH se posljednjih dvadeset godina na to gleda kao na
razlog vječitih razmirica.
„Želim da kažem da ovaj vid šutnje od strane vlasti stvarno
pokazuje da istorija sa kojom se svi slažemo, ustvari vlasti nije interesantna
kultura. Teško da sa ovakvim odnosom možemo o nekoj našoj boljoj budućnosti da
mislimo, sa ovakvim odnosom lokalne zajednice i ne samo lokalne zajednice. Ovo
je nešto u šta smo mi uložili svoje slobodno vrijeme, svoje vrijeme između
fakulteta i naših radnih obaveza i neće to biti ni prvi ni posljednji pritisak
kojeg pravimo na vlast“, zaključuje Blagovčanin.
Stećci su srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici, koji
se nalaze na gotovo cijelom području Bosne i Hercegovine, te dijelovima Srbije,
Crne Gore i Hrvatske. Nastaju od 12. do16. stoljeća. Mladi Tuzlaci svojom
akcijom podsjetili su na povijesno bogatstvo BiH, ali i na šamar koji je BiH
zbog takvog odnosa prema stećcima morala primiti, piše Radio Slobodna Evropa.