Građane Bosne i Hercegovine mogla bi očekivati izuzetno teška zima zbog problema u elektroenergetskom sektoru, nedostatka vode u hidroelektranama i mogućeg poskupljenja električne energije. Ekonomski analitičar i stručnjak za energetiku Damir Miljević upozorava da bi struja u Republici Srpskoj mogla poskupjeti između 20 i 30 odsto, dok bi dodatno grijanje na struju moglo ozbiljno opteretiti elektroenergetski sistem.
Miljević je, govoreći za N1, komentarisao stanje u energetskom sektoru, probleme Termoelektrane Ugljevik i najave vlasti da tokom predstojeće zime neće biti restrikcija niti poskupljenja električne energije do marta naredne godine.
Međutim, prema njegovoj procjeni, takva obećanja treba uzeti s rezervom.
„Građani mogu vjerovati tim obećanjima kao što su vjerovali svim dosadašnjim obećanjima. Ja se nadam da će tako i biti kako Vlada kaže, ali nisam baš siguran da se može ugalj obezbijediti za Ugljevik trajno, za cijelu sezonu“, rekao je Miljević.
Struja bi mogla poskupjeti između 20 i 30 odsto
Miljević smatra da je povećanje cijene električne energije praktično neizbježno, bez obzira na to da li će se ono dogoditi krajem ove godine ili narednog proljeća.
„Što se tiče poskupljenja električne energije, ono ide sigurno. Da li do kraja godine ili u martu naredne godine, sa stanovišta građana je svejedno jer će pogoditi njihove budžete“, upozorio je.
Nakon najava direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luke Petrovića o mogućem zahtjevu za povećanje cijene struje i mrežarine, Miljević je iznio procjenu da bi povećanje moglo iznositi između 20 i 30 odsto.
„Ja očekujem da će to poskupljenje biti negdje između 20 i 30 posto, što bi donekle pomoglo finansijskoj situaciji u Elektroprivredi Republike Srpske“, rekao je Miljević.
Dodao je da će konačna odluka zavisiti od Vlade Republike Srpske i regulatora, ali je upozorio da se u energetskom sektoru često više vodi računa o političkim nego ekonomskim kriterijumima.
Nema dovoljno vode, a građani bi mogli masovno preći na struju
Poseban problem predstavlja hidrološka situacija.
Miljević upozorava da trenutno nema dovoljno dotoka vode u hidroelektrane, što bi moglo natjerati sve tri elektroprivrede u BiH da nedostatak energije nadoknađuju skupim uvozom.
„Trenutno ono što će biti najveći problem ove zime jeste to da nema dovoljnog dotoka vode u hidroelektrane u Bosni i Hercegovini, što će samim tim sve tri elektroprivrede natjerati da uvoze skupu električnu energiju iz inostranstva“, kazao je.
Istovremeno, visoke cijene peleta i problemi sa grijanjem u pojedinim gradovima mogli bi dodatno povećati potrošnju električne energije.
Ukoliko zima bude oštra, dio građana mogao bi biti primoran da se dodatno grije upravo na struju.
„Građani će, u zavisnosti od toga kakva zima bude, morati da se dogrijavaju ili griju na električnu energiju, što onda otvara čitav niz drugih problema, preopterećenja sistema i tako dalje“, upozorio je Miljević.
Ugljevik samo vrh problema: „Imamo sistemski kolaps“
Obustava rada Termoelektrane Ugljevik, prema njegovoj ocjeni, nije izolovan problem, već posljedica mnogo dublje krize u termoenergetskom sektoru.
„Mi imamo sistemski kolaps kada su u pitanju sve državne termoelektrane. Sad je najočitiji primjer Ugljevik“, rekao je Miljević.
On je podsjetio da se slični problemi godinama gomilaju i u Elektroprivredi BiH, posebno kada je riječ o rudnicima uglja koji posluju s gubicima.
Dodatni problem predstavlja starost termoenergetskih postrojenja. Prema njegovim riječima, termoelektrane u BiH stare su više od pola vijeka, dok su ozbiljna ulaganja godinama odlagana.
Zbog toga Miljević dovodi u pitanje i najave da će Ugljevik vrlo brzo ponovo početi proizvodnju.
„Ono što mene čudi jeste da sad najavljuju da će proraditi za deset dana. Šta je bio problem da se prije 15 dana nabavi ugalj? Zašto je baš morala stati? Jer pokretanje termoelektrane nije baš jednostavan i jeftin proces. To košta“, istakao je.
Smjene direktora nisu riješile problem
Miljević smatra da su česte promjene rukovodstva u Ugljeviku uglavnom predstavljale pokušaj da se pažnja javnosti skrene sa suštinskih problema.
Ključnim smatra pitanje obezbjeđivanja dovoljne količine uglja i ulaganja u novu rudarsku mehanizaciju.
Prema njegovoj ocjeni, za dugoročnu stabilizaciju proizvodnje neophodni su ozbiljni finansijski i tehnički planovi, kojih trenutno nema dovoljno.
Dodatnu prepreku predstavlja i otežan pristup finansiranju projekata vezanih za ugalj, dok su godine, kako je naveo, izgubljene i na projektima koji su trebali obezbijediti nove kapacitete.
Govoreći o projektu Comsar i kompaniji povezanoj sa Rašidom Serdarovim, Miljević je ukazao na činjenicu da očekivane investicije i novi kop nisu realizovani u predviđenom obimu.
Prebacivanje eksploatacionog polja Istok 2 na Gas-Res, prema njegovom tumačenju, takođe može ukazivati na to da se dugoročno nije računalo na postojeći model rada termoelektrane.
Ko je kriv za stanje u Ugljeviku?
Na pitanje ko snosi odgovornost za probleme u Termoelektrani Ugljevik, Miljević je odgovornost vezao za dugogodišnje političko upravljanje energetskim sektorom.
Njegova poruka bila je direktna:
„Ja mislim da bi joj najviše moglo pomoći ogledalo, i to da pred ogledalo stanu svi predsjednici političkih partija i kadrovici koji učestvuju u formiranju vlasti u Republici Srpskoj. Kad se dobro pogledaju, naći će krivca.“
Predstojeća zima tako bi mogla staviti elektroenergetski sistem BiH pred ozbiljan test. Nedostatak vode, problemi sa ugljem, zastarjela termoenergetska postrojenja, mogući uvoz skupe električne energije i eventualno povećanje potrošnje zbog grijanja mogli bi se istovremeno pojaviti u najnepovoljnijem trenutku.
A za građane bi se sve to na kraju moglo svesti na jedno pitanje – koliko će ih koštati struja kada počne prava zima?