Novi granični prelaz u Gradišci danas je zvanično počeo da radi u punom kapacitetu. Sa vlastitom šifrom i otvorenim trakama, stvoreni su svi uslovi za nesmetan rad carinskih službi i brži protok vozila preko Novog mosta ka Gornjem Varošu, potvrđeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Ujedno, iz UIO BiH ističu da je carinska služba u potpunosti spremna i za ponovno pokretanje rada na starom graničnom prelazu Gradiška – Stara Gradiška, čim budu ispunjeni neophodni uslovi, odnosno kada se završe radovi na dijelu prilaznog mosta koji se urušio u maju ove godine.
I ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić naglasio je da je dugoročni cilj ponovno otvaranje starog prelaza, jer od te lokacije direktno zavisi opstanak malih zanatlija i ugostitelja u samom centru Gradiške.
„To je za nas veoma bitno. Iza tog čovjeka koji ima malu radnju stoji porodica koja od toga živi“, poručio je Amidžić, napominjući da sanacija tek treba da prođe izradu projekta, javne nabavke i izvođenje radova pod nadležnošću „Puteva Republike Srpske“.
Grad bez žile kucavice
Preusmjeravanje saobraćaja na novi granični prelaz drastično je smanjilo kretanje ljudi kroz centar grada, što je ugostiteljima i malim trgovcima prepolovilo posao.
Razmjere ove blokade BUKA je zabilježila još u avgustovskoj reportaži sa terena, kada je ulica koja vodi prema starom prelazu bila gotovo pusta i kada je kultna pekara „Žu-žu“ već stavila ključ u bravu, a 15 radnika ostalo bez posla.
Danas je situacija u centru grada još teža.
„Svi smo mi znali da će prelaz jednog dana otići u Čatrnju i da će se grad rasteretiti gužvi, ali niko nije računao da će se stari most zatvoriti ovako naprasno. Nama su 90 odsto mušterija bili ljudi iz kolone, putnici u tranzitu i komšije iz Hrvatske koji skoknu po jeftiniju nabavku i kafu. Čim su postavili barijere na mostu, ulica je opustjela u roku od 24 sata. Promet nam je pao toliko da ne možemo zaraditi ni za struju i doprinose, a kamoli za platu. Mi ovdje sad radimo u potpunom vakuumu“, izjavio je za BUKU vlasnik jednog od obližnjih ugostiteljskih objekata u Vidovdanskoj ulici.
Njegov slučaj nije usamljen. Brojne zanatske i trgovačke radnje zabilježile su drastičan pad prometa jer su ostale bez kupaca koji su, čekajući u nekadašnjim kolonama na starom prelazu, svraćali i kupovali u obližnjim lokalima.
Prekinuta simbioza grada i susjedne Hrvatske
Gradiška je godinama funkcionisala u specifičnoj prekograničnoj simbiozi. Stanovnici susjedne Hrvatske koristili su stari most kao najkraću pješačku vezu sa gradom – ostavljali bi automobile s druge strane i dolazili pješke ili biciklom u nabavku, kod frizera, stomatologa ili u restorane.
Zatvaranjem starog mosta taj svakodnevni tok ljudi i novca je prekinut. Kupcima iz Hrvatske put do gradskog jezgra ostao je znatno otežan, jer moraju kružiti oko 15 kilometara preko novog prelaza.
Na ove teške udarce za lokalnu ekonomiju u više navrata su upozoravali i iz udruženja „Glas ugostitelja“ Gradiška, predvođeni Vladanom Šurlanom, naglašavajući da ulančana privreda u gradu zavisi upravo od tih pješaka i slučajnih prolaznika.
Dodatni udarac za lokalne privrednike predstavljaju i vremenski okviri. Prema ranijim procjenama „Puteva Republike Srpske“, potpuna sanacija starog mosta i ponovno uspostavljanje normalnog saobraćaja moglo bi trajati od godinu i po do dvije godine – što znači da bi stari most mogao proraditi tek tokom 2028. godine.