Svake godine, približno 1.000 ljudi u
svijetu ubije udar groma, podaci su Državnog meteorološkoog zavoda SAD-a. Rizik
je značajno veći tokom ljetnih mjeseci, kada su češće i oluje praćene
grmljavinom i kada se više ljudi nalazi na plažama, u planinama ili na
sportskim i golf terenima.
Sezona grmljavine u BiH počinje od
aprila i traje do novembra, a vrlo rijetko se pojavljuje zimi
Najbolju zaštitu od groma pružaju
građevine s pravilno izvedenom gromobranskom zaštitom, automobili s metalnom
karoserijom, kabine građevinskih mašina, stambene prikolice i autokuće te
kabine žičara. Kada se sprema nevrijeme, treba čim prije potražiti prikladni
zaklon.
Svi ljudi na otvorenom prostoru, bez
obzira da li pješaće ili su na biciklu, motoru ili automobilu s dignutim
krovom, nalaze se u opasnosti da ih udari grom.
Znakovi da se priprema nevrijeme su
slijedeći:
– Pojavljuju se tamni kupasti oblaci.
– Dolazi do jakih udara vjetra.
– Počinje grmiti i sijevati. Ako
čujete grmljavinu, znači da ste dovoljno blizu da vas udari grom.
– Ako se osjeti pucketanje, a kosa
počinje kostriješiti, ili ako se može vidjeti plava arueola oko objekata, radi
se o električnoj aktivnosti. Odmah napustiti to područje, a ako je to nemoguće,
treba čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši kako bi se spriječile
ozljede bubnjića.
Ukoliko vas nevrijeme iznenadi na
otvorenom, odmah potražite čvrsto sklonište, a ako ga nema, nastojte
izbjegavati najviše dijelove brda ili planine, izbjegavajte otvorena polja – prostore,
plaže i kupanje u vodi. Izbjegavajte mjesta blizu usamljenih stabala,
električnih i telefonskih stubova.
U zatvorenom automobilu ste sigurni:
zatvorite prozore, ne izlazite van i ne dodirujte metalne predmete u
automobilu. Pričekajte najmanje 15 minuta poslije grmljavine kako biste izašli
iz automobila. Odmaknite se od metalnih ograda i mreža, tokom oluje
izbjegavajte nošenje metalnih predmeta.
Mjesta koja nude zaštitu su pećine,
jame ili usjeci, i sl., ali ne i plitke jame mokrih stijena. Nemojte se
naslanjati na stijene.
Zaštitu nemojte tražiti u većim
skupinama ljudi.
Najbolji položaj je čučeći, nagnite se
prema naprijed stavljajući ruke oko koljena, noge držite što je moguće više
skupa. U tom položaju smanjuje se tjelesna visina i manjom površinom tijela
dodiruje tlo.
Ukoliko ne možete drugačije, sjedite
tako da su vam noge što bliže tijelu. Ni u kom slučaju nemojte zalijegati.
U šumi, gdje su drva jednake visine je
manja opasnost od udara groma. Ipak odmaknite se od stršećih stabala i ruba
šume.
Čučnite i udaljite se barem 3 metra od
debelih stabala. Bolje je da se skvasite, nego da tražite zaštitu pod niskim i
gustim grmovima.
Kako se ponašati za vrijeme nevremena
u zatvorenom prostoru?
Ukoliko je građevina opremljena
gromobranom, koji je izrađen u skladu s važećim propisima, ne postoji opasnost
za ljude i opremu koja se nalazi u građevini za vrijeme nevremena.
Ipak, izbjegavajte zadržavanje pokraj
prozora, otvorenih vrata, metalnih stubova i predmeta kao što su slavine,
utičnice i električni prekidači, ne koristite telefon i mobitel tokom oluje.
Kod većine starijih građevina ili u
građevinama gdje ne postoji gromobranska instalacija ili je potrebna sanacija
iste, tu vrijede sljedeća pravila:
– Izbjegavati dodir sa svim metalnim
dijelovima koji su povezani s vanjskim dijelom zgrade: električna, plinska,
telefonska, vodovodna, antenska instalacija, instalacija centralnog grijanja.
– Ne koristiti fiksni telefon i
mobitel.
– Izvući električne i antenske odnosno
modemske utičnice iz skupljih električnih aparata kao što su: televizor, radio,
računalo, printer, fax.
– Ne tuširati se, odnosno ne kupati se
u kadi, ne prati rublje ili posuđe.
– U kamenim i drvenim kućama, koje
nemaju gromobransku zaštitu, najsigurnije mjesto je sredina kuće i to u čučećem
položaju.
– Odmaknuti se od metalnih dijelova
ograde.