Kako je Picula objavio na društvenim mrežama, ujedno je pitao i što će se poduzeti oko podizanja tehnoloških standarda u Rafineriji, a nastavno na stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz lipnja prošle godine.
Kao predsjednik Izaslanstva za odnose s BiH, Picula je pitanje Komisiji poslao kao reakciju na dopis gradonačelnika Slavonskog Broda Mirka Duspare. On je upozorio na enormno prekoračenje graničnih vrijednosti lebdećih čestica, sumporovodika i dušikovog oksida u zraku koje uzrokuje Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu što traje od 2008. godine.
– Prema mjerenjima tvrtke Aqicn, indeks količine lebdećih čestica promjera manjeg od 2,5 mikrometra u Slavonskom Brodu 08.01.2016. iznosio je 261, što je najveći index izmjeren u Europi. Kvalitetu zraka u Slavonskom Brodu mjeri i Agencija za zaštitu okoliša u Hrvatskoj, te je 11.01.2016. izmjerena količina PM 2,5 čestica bila 86,80, što se smatra visokim, četvrtim od pet stupnjeva zagađenja – upozorio je zastupnik Picula u pitanju.
Na nedostatak napretka u usklađivanju energetskih i politika zaštite okoliša s pravnim stečevinama EU višestruko je ukazala i Komisija u svom posljednjem izvještaju o napretku BiH, dodao je Picula.
Primjerice, istaknuto je da BiH u ovom trenutku nema uspostavljen sustav mjerenja kvalitete zraka na državnoj razini. Potpisivanjem Ugovora o Energetskoj zajednici BiH se Direktivom 2008/1/EZ obvezala na integrirano sprječavanje onečišćenja, a u međuvremenu je na snagu stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).