Svečanom otvorenju dalekovoda prisustvovala je litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite, premijer Algirdas Butkevicius, estonski premijer Taavi Roivas, premijerka Latvije Laimdota Straujuma, zamjenik premijera Poljske Mateusz Morawicki, švedski ministar energetike Ibrahim Baylan i drugi zvaničnici i gosti.
Litvanska predsjednica Grybauskaite je u obraćanju prisutnima istakla da su novootvorene elektro mreže od izuzetne važnosti za energetsku i sigurnosnu nezavisnost Litvanije i svih baltičkih zemalja.
“Mi smo već 25 godina nezavisna država, a sada smo u borbi za drugačiji vid nezavisnosti. Ova dva projekta su za nas nove stranice. Važno je što smo uspostavili vezu sa Evropom i na ovaj načina”, poručila je Grybauskaite.
Dalekovod Litpol povezuje Litvaniju sa Poljskom i ima kapacitet 500 megavata, dok dalekovod NordBalt spaja Litvaniju sa Švedskom i ima kapacitet od 700 megavata. Ukupni kapacitet obje mreže je tri puta veći od litvanskih potreba za tim energentom. Pored pomenute dvije zemlje, ovi dalekovodi indirektno spajaju Litvaniju i sa Danskom, Estonijom, Letonijom i Njemačkom.
Litvanija je do 2009. godine izvozila 58 posto električne energije koju je proizvodila, ali iste godine je zatvorena nuklearna elektrana Ignalina, koja je proizvodila 77 posto litvanske struje. Ignalina je zatvorena po nalogu Evropske unije jer se radilo o zastarjeloj tehnologiji identičnoj onoj u elektrani u Černobilu.
Pošto je postala ovisna o uvozu struje, Litvanija je do sada između 65 i 70 posto tog energenta uvozila iz Rusije, a manji dio iz susjednih Estonije i Latvije.
Izgradnjom nova dva dalekovoda, ta zemlja će obustaviti uvoz ruske struje.