postići zavidan rezultat u poljoprivrednoj proizvodnji je slučaj Bajrona
Granula, koji je sa suprugom Jasminom uzgojio najveću plantažu bijelog
luka na Balkanu.
Plantaža se proteže na trideset dunuma u prirodnom ambijentu, bez
prisustva pesticida,na padinama planine Konjuh, nadomak Kladnja, na 900
metara nadmorske visine, što posebno pogoduje kvalitetu ove vjekovima
poznate ljekovite biljke.
Autohtoni bosanski luk
Ono što je posebno značajno za bijeli luk koji se uzgaja na Konjuhu je
što je taj luk autohtoni bosanski luk, prepoznatljiv po crvenoj opni,
međutim on se kao takav ne nalazi na federalnoj sortnoj listi.
Porodica Granulo već četiri godine uzgaja svoj prepoznatljiv bijeli luk,
no još uvijek od države nije dobila nikakav podsticaj za unapređenje
proizvodnje.
“Kada sam prvi put predao zahtjev za podsticaj, dobio sam odgovor da
nemam račun gdje sam kupio sjeme”, priča za Klix.ba Granulo.
Dodaje da ga nije mogao ni imati, jer je sam radio na rasadu luka, koji
se nije proizvodio u velikim količinama, te da zamisao i jeste bila da
se prošire kapaciteti proizvodnje, kao i da se sačuva ovo autohtono
prirodno blago naše zemlje.
Navodi da je bijeli luk koji on proizvodi ocijenio Poljoprivredni
Institut sa Butmira, koji je odradio sve ogledne parcele, a prema
njegovim riječima uzorci su poslani u Srbiju u akreditirani laboratorij
da se ustanovi o kakvoj se vrsti luka radi. Međutim bosanski autohtoni
bijeli luk nije na sortnoj listi FBiH.
“Naš bijeli luk ima vrijednosti eteričnog ulja i suhe materije 30 posto
više nego poznati francuski bijeli luk, koji košta 45 eura po
kilogramu”, kaže Granulo. Dodaje da proces uzgoja ovog luka traje
znakovitih devet mjeseci.
Zahtjevi u ladicama
Naglašava da je zahtjev da se ovaj luk stavi na sortnu listu više puta
slao nadležnim državnim institucijama, ali da su ti zahtjevi još u
ladicama, ljudi koji se bave takvim poslovima.
Prema njegovim riječima 20. jula ove godine završena je ovogodišnja
berba na plantaži od 30 dunuma, na kojoj je porodica Granulo, koja
djeluje u okviru firme “Proorg” uzgojila 20 tona bijelog luka.
Ističe da je ove godine potpisao ugovor sa jednom švicarskom kompanijom za izvoz luka.
“Nemamo potrebnih kapaciteta, iako imamo veliku potražnju. Nismo u
mogućnosti proizvesti sve to bez adekvatne mehanizacije, potrebni su
određeni mašinski radovi vađenja i plijevljenja, a za tu mehanizaciju
očekujemo podsticaj od države, koji još nismo u mogućnosti dobiti, jer
ovaj luk nije na sortnoj listi biljaka.Nadamo se da će uskoro sazvati
sortnu komisiju, te da će se i naš luk naći na listi, kako bismo
sačuvali bosanskohercegovački autohtoni luk, jer imamo proizvođača,
imamo potražnju, potrebno je još da se nadležne institucije više uključe
u razvoj poljoprivredne proizvodnje. Mi nećemo odustati od
proizvodnje”, poručio je Granulo.
Bajron Granulo, mašinski inženjer iz Sarajeva, se nakon što je ostao bez
posla preselio u Kladanj, gdje je na području Konjuha našao
odgovarajuću veličinu parcele sa kvalitetnom zemljom i zrakom, na kojoj
bi uzgoj ovog posebnog luka uspio.
Ostaje da se vidi da li će nadležne institucije uvrstiti bosanski bijeli
luk na sortnu listu, te podsticajima unaprijediti njegovu proizvodnju,
te da se na policama tržnih centara u BiH i regionu u znatno većoj
količini pojavljuje nego uvezeni kineski, koji je svakako po kvalitetu
na nivou ispod domaćeg bijelog luka
Klix.ba