U intervju za BHT rekla da je njena izjava o "trećem entitetu" izvučena iz konteksta

Ocijenila je da bi BiH vrlo lako mogla aktivirati MAP jer je potrebna samo uknjižba perspektivne vojne imovine, dodajući da za to postoje pravni dogovori, ali je potrebna politička volja. Smatra da, ukoliko BiH postane članica NATO-a, to bi značilo da stvari u BiH idu nabolje.

“Prošlo je dosta vremena od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma te se osjeća da su neke promjene potrebne”, kazala je, izražavajući nadu da će se u naredne četiri godine mnoge stvari iskristalizirati, ali je podvukla da promjene ne mogu biti napravljene preko noći.

Najavila je da će najvjerovatnije prva država koju će posjetiti nakon inauguracij za predsjednicu biti Bosna i Hercegovina, te je dodala da će posjetiti Sarajevo, u kojem se nalaze institucije države, ali i Mostar i Banja Luku, kako bi s predstavnicima vlasti u RS-u razgovarala o tome zašto se Hrvati ne vraćaju u taj entitet.

Govoreći o ranije iznesenom stavu da će podržati treći entitet u BiH, Grabar-Kitarović je pojasnila da je ta izjava izvučena iz konteksta, ali da je njen stav da će podržati svaki dogovor legitimnih predstavnika svih naroda u BiH, te da ukoliko se oni dogovore o tome i ona će to rješenje podržati.

Podvukla je da će se zalagati za ravnopravnost Hrvata na cijelom prostoru BiH jer, kakao je kazala, Hrvati su po Ustavu ravnopravni konstitutivni narod, ali u stvarnosti Hrvati u BiH nisu ravnopravan narod, iznoseći stav da su oni svedeni na status manjine.

Podsjetila je i na prošlogodišnje februarske proteste kada su građani BiH istaknuli svoje socijalno-ekonomske probleme naglašavajući da su to problemi koji stvaraju nesigurnost, a Hrvatskoj je u interesu da BiH bude stabilna jer s njom dijeli najdužu granicu.

Naglasila je da je Hrvatskoj u interesu, budući da je potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma, da BiH doživi političku emancipaciju misleći pri tome da joj više ne budu potrebni predstavnici međunarodne zajednice nego da dođe u to stanje kad međunarodna zajednica postane ta koja će prigrliti BiH, a ne ta koja prelama odluke u BiH.

Osvrnula se i na njemačko-britansku inicijativu za BiH kazavši da je podržava, ali smatra da ima jedan nedostatak jer ne govori o konstitutivoj ravnopravnosti Hrvata u BiH.

Veliki broj Hrvata u BiH izašlo je na ove izbore ne čemu im je nova predsjednica zahvalila kazavši da to predstvalja i veliku odgovornost.  

U ekskluzivnom intervjuu koji je i prije mitovanja izazvao veliku pažnju medija kako u BIH tako i u inozemstvu, Grabar Kitarović je najavila da će dati svu podršku Bosni i Hercegovini na njenom putu prema NATO Savezu i Europskoj uniji.

Novoizabrana predsjednica Republike Hrvatske je izrazila nadu da će s formiranjem nove vlasti BIH država krenuti naprijed. Također je naglasila i da,  sada hrvatski narod više ne može prigovarati da nije izabrao svoga predsjednika, odnosno člana Predsjedništva u Bosni i Hercegovini i to je  dobar trenutak da se krene naprijed.

Kada je urednica Sanela Prašović-Gadžo kroz osmijeh natuknula da će Bosna i Hercegovina sada tražiti pomoć hrvatske predsjednice na putu prema EU i NATO-u, nasmijana i srdačna Kolinda Grabar Kitarovic je odgovorila:

„To je sve uredu. Time sam se bavila i u svojim prethodnim životima i kao ministrica vanjskih poslova, a i kao veleposlanica u SAD-u i kao pomoćnica Glavnog tajnika NATO-a i iznimno sam se uvijek zalagala za to da Bosna i Hercegovina napreduje prema članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u. Naravno, potrebno je ispuniti sve te kriterije na putu za članstvo, ali ono što sam uvijek tvrdila jest da ispunjavanje tih kriterija nije zbog toga što Brisel to traži nego zbog boljeg života u samoj državi Bosni i Hercegovini, da je konačno politički emancipiramo i da je odvedemo putem toga da sami državljani Bosne i Hercegovine odlučuju o svojim odlukama, o svojoj budućnosti i da, naposljetku, budemo zajedno u Evropskoj uniji i NATO-u.“

Prvi put u javnosti Kolinda Grabar Kitarović osvrnula se i na odnose u regionu, naglasivši da uopće ne odobrava formulaciju „region“ jer, kao je rekla- mi smo svi posebne države, te stoga radije bira naziv „područje Jugoistočne Europe“.

Mi moramo riješiti sva otvorena pitanja jer je prošlo vrijeme da se ona stavljaju pod tepih, rekla je Grabar Kitarović te dodala da ako se sa BiH ne može dogovoriti oko Sporazuma za granicu, onda treba ići na međunarodni sud.

Komentirajući odnos sa Srbijom, nova hrvatska predsjednica je usvrdila da također treba riješiti pitanje granice, ali i pitanje nestalih osoba.

“Mislim da je stvarno sazrelo vrijeme da to riješimo”, rekla je Kitarović te dodala da se pitanje nestalih mora zatvoriti zbog obitelji koji s obje strane granice to čekaju.

Od Srbije Kolinda Grabar Kitarović očekuje da imaju jednaka prava kao što imaju Srbi, te i nacionalne manjine u Hrvatskoj.

“Voljela bih da vlada u Srbije u sklopu njihovog pristupanja Europskoj uniji riješi i pitanje položaja hrvatske manjine u Srbiji jer to je dogovoreno i to nije ništa nerazumno“– ustvrdila je nova hrvatska predsjednica.

Upitana da prokomentira što će s funkcije predsjednice države učiniti da omogući povratak na svoje Srbima prognanim sa područja Hrvatske, a koji su sada u Srbiji i u Bosni i Hercegovini, Kolinda Grabar Kitarović je ustvrdila da će svakako radaiti na tom pitanju te u emisiji INTERVIEW20 uputila poziv predstavnicima prognanih Srba iz Hrvatske da joj se obrate kada direktno 18. veljače preuzme dužnost, jer kako je istaknula Grabar Kitarović, „ako neko misli da je doživio nepravdu od hrvatske države ja ih sve pozivam da mi se obrate!“

Naglasila je da bi Srbija trebala priznati Kosovo, a osvrnula se i na posebno prijateljstvo Srbije sa Rusijom:

„Ja znam da oni imaju i posebno prijateljstvo i posebne odnose sa Ruskom Federacijom što je uredu, iako u ovom trenutku dok cijela Europska unija i moderni svijet provodi sankcije prema Rusiji, mislim da bi Srbija ipak trebala balansirati taj odnos na način da se poštuju te međunarodne sankcije, jer one nisu uvedene bez razloga. Činjenica stoji da je Rusija prekršila međunarodno pravni poredak 21. stoljeća i doista  želim da se predsjednik Putin i rusko vodstvo vrate na put poštivanja i podržavanja međunarodnih odnosa, jer bez Ruske Federacije nema te stabilnosti i nema tog međunarodno pravnog poretka, a uostalom svi se mi suočavamo s istim prijetnjama terorizma, raspačavanja droge, trgovine ljudima i klimatskih promjena protiv čega bismo se trebali zajedno boriti.“

Kolinda Grabar Kitarović u emisiji se osvrnula i na nedavni teroristički napad u Parizu, te ustvrdila da se treba pozorno paziti na dešavanja zbog, kako je rekla, opasnosti da se ne bi zbog napada stvorila netrpeljivost općenito prema osobama islamske vjeroispovijesti, a s druge strane postoji realna opasnost od onih koji se vraćaju iz Sirije i iz Iraka a koji su odlazili na ta ratišta iz susjednih zemalja i to ne smijemo zanemariti kao problem, rekla je ona.

Kolinda Grabar Kitarović je potom ustvrdila da je sada potrebno pojačati saradnju sigurnosnih službi izmedju BiH, Hrvatske, Srbije, Kosova…na razmijeni podataka o tim ljudima koji su se vratili na ova područja i uopće o mogućnosti postojanja terorizma na ovim područjima jer bi to bio veliki udarac na naša gospodarstva.

Urednica Sanela Prašović Gadžo spomenula je da BiH ima zakon koji je usvojen na inicijativu bivšeg ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića, a koji propisuje krivično procesuiranje osoba koje iz BiH odlaze na ratišta u inozemstvu,  te dodala da je taj zakon  postao hit u regionu, a na to je  Grabar Kitarović je prokomentirala:

„Da, to znam, to mi je poznato. Ja vjerujem da smo mi sigurni, da smo u onom području gdje službe dobro funkcioniraju u tom smislu kad je riječ o razmjeni informacija i o prevenciji bilo kakvih incidenata. Međutim, kad je riječ o terorizmu, opreza nikad dosta. Problem je u tome što se tijekom prošle godine naglo pogoršalo sigurnosno stanje u cijelom ovom području koje nas okružuje, i područje mediteranskog bazena, Bliski istok i rusko-ukrajinska kriza, a onda dalje prema Afganistanu, Pakistanu i ostalim područjima. Evo, nedavno se u Pakistanu dogodio napad na školu gdje je poginulo preko 120 djece. Dakle, upravo ti teroristički napadi su nešto što se ne može predvidjeti i zašto je jako bitno da surađujemo.“

Poruku Kolinde Grabar Kitarovic za srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, njene planove za posjetu Bosni i Hercegovini kao i mnoge druge teme u emisiji Interview 20 u cjelosti možete pogledati u videu u prilogu.

Foto i video: “INTERVIEW20”