Naučnici, koji ispituju topljenje glečera od 1851, nisu uočili posljedice ljudskog djelovanja sve do sredine 20. vijeka, a i tada jedna četvrtina zagrijavanja nije bila posljedica prirodnih uzroka.
Od 1991. godine oko 69 odsto topljenja glečera je posljedica djelovanja čovjeka, rekao je Ben Marzion, klimatolog s Univerziteta Insbruk u Austriji.
“Glečeri se sada zaista ubrzno smanjuju. Mislim da je pravično reći da je većinu toga izazvao čovjek”, rekao je Marzion.
U studiji u Sajensu naučnici navode da je globalno zagrijavanja posljedica sagorijevanja uglja, nafte i gasa, kao i promjene u upotrebi zemljišta blizu glečera, kao i čađi. Glečeri na Aljaski i Alpima generalno su pod većim uticajem čovjeka nego u prosjeku u svijetu, rekao je Marzion.
U istraživanju u Sajensu je prvi put uračunato koliko se topljenje glečera može pripisati ljudima. “Skok sa oko četvrtinu na otprilike 70 odsto gubitka ukupne mase glečera je značajan i zabrinjavajući”, rekla je geofizičarka Redžina Hok s univerziteta Ferbanks na Aljasci.
Za posljednje dvije decenije, oko 295 miliardi tona leda prosječno se godišnje otopi uslijed ljudskog djelovanja, a ako 130 milijardi tona se otopi uslijed prirodnih uzroka, izračunao je Marzion. Glečeri sami dodaju oko jedan centimetar rasta mora i okeana svake decenije. U studiji se navodi da pri računanju postoji mogućnost velike marginalne greške tako da 69 odsto topljenja glečera kao posljedica ljudi može biti i 45 odsto i 93 odsto, ali da je vjerovatno riječ o srednjoj vrijednosti.