Više od 90 odsto ljudskog DNK ne radi ništa korisno, a veliki nizovi
mogu biti samo biološki prtljag koji se nakupio tokom godina evolucije,
tvrde istraživači sa Oksford univerziteta.
Naučnici su došli do
ove cifre nakon što su ljudski genom upoređivali sa onim drugih sisara –
od pasa i mačaka pa sve do nosoroga i konja.
Istraživači su
tražili dijelove DNK koje su ljudi dijelili sa drugim životinjama, koje su
se izdvojile iz naše linije tokom različitih trenutaka u istoriji. Kada
se DNK dijeli i čuva među različitim vrstama, to ukazuje na to da on čini
nešto važno i značajno.
Gerton Lunter, jedan od starijih
naučnika u timu, izjavio je da na osnovu ovih poređenja, svega 8.2 odsto
ljudskog DNK posjeduje funkcionalni smisao i igra neku važnu ulogu,
dovoljno važnu da ona bude sačuvana evolucijom.
„Naučno govoreći, nemamo nikakve dokaze da 92 odsto našeg genoma ima bilo kakav doprinos našoj biologiji“, izjavio je Lunter.
Naučnici već neko vrijeme znaju da svega 1 odsto ljudskog DNK se nalazi
unutar gena koji se koriste za stvaranje ključnih proteina koji čine
ćelije, i tela, zdravim i živim.
Ovo istraživanje došlo je do saznanja da je još svega 7 odsto ljudskog DNK podjednako važno.
Međutim, ako je toliko DNK bezvrijedno, zašto ga i dalje nosimo?
„Mi nismo dizajnirani, već smo evoluirali i to je prilično neuredan
proces. Ostatak DNK vjerovatno samo popunjava prostor. U pitanju nije
smeće. Mogao bi da jednog dana bude od koristi. Ali u pitanju svakako
nije teret“, izjavio je Lutner.
Nešto našeg DNK ostalo je od
drevnih virusa koji su ubacili svoj genetski materijal u naš DNK, ili
naših predaka, a neki od njih i dalje imaju sposobnost da se prebacuju
po našim genomima.