Uticaj fenomena „El Ninjo” 1997. godine bio je strašniji nego što je
trebalo jer prognozeri nisu upozorili ljude na vrijeme. To ne bi trebalo
da se ponovi.
Klimatolozi su u januaru 2014. upozorili da će
ekstremni događaji poput „El Ninja” (periodične pojave toplih morskih
struja duž pacifičke obale Amerike i Australije) postati učestaliji kako
se planeta bude zagrijavala. Sada se čini da će svijet imati prilike da se u
to uvjeri krajem ove godine.
Osnaženi „El Ninjo” stvara se u
Pacifiku i takve je moći da izaziva ciklone, tornada, suše, poplave.
Može da utiče i na promjene nivoa mora širom svijeta. Vodeći naučnici u
ovoj oblasti kažu da „El Ninjo” koji nam se upravo približava po
magnitudi podsjeća na svog prethodnika iz 1997, koji je započeo isto tako
a potom ubio desetine hiljada ljudi i prouzrokovao štetu od nekoliko
desetina milijardi dolara. No, istu informaciju nećete dobiti od
prognozera. Oni su potvrdili da je snažna temperaturna fluktuacija
moguća, ali nisu puno toga rekla o jačini ovog fenomena.
–
Mislim da bi prognostičari „El Ninja” trebalo da kažu svoju prognozu bez
obzira na rizik od moguće greške, rekao je meteorolog RHMZS, Nedeljko
Todorović, komentarišući aktuelnu klimatsku situaciju.
Jedan od
najvažnijih razloga za razaranje 1997. godine je prekomjerno
upozoravanje među prognozerima. Istraživanje Ujedinjenih nacija iz 2000.
otkrilo je da je netačna prognoza veća sramota za prognostičare od
nedostatka prognoze. Danas smo svedoci sličnih propusta svuda po svijetu.
I kod nas se polovinom maja dogodila (ne)vremenska nesreća velikih
razmjera. Pitamo meteorologa Todorovića šta misli kako su naši
meteorolozi najavili enormne padavine.
– Korektno, kažem,
dobro, ali ne odlično, što je razumljivo kada je reč o prognozama
vremena i riziku od greške koji je veliki. Sve zavisi od znanja
prognostičara i činjenica kojima raspolaže, odgovara Todorović.
– Pet, šest dana pre nailaska jakog ciklonskog fronta naši meteorolozi
iz RHMZS upozorili su da će biti izuzetno obimnih padavina. U
ponedjeljak, 12. maja, dva dana uoči kiša, sem klasične prognoze poslata
su i upozorenja svim odgovornim institucijama i organizacijama,
prevashodno Sektoru za vanredne situacije MUP-a i Gradskom štabu za
vanredne situacije. Upozorenja odgovornima poslata su putem SMS-a i
elektronske pošte dva do tri dana unapred – opisao je Todorović kako je
tekao proces prognoziranja i upozoravanja na nevrijeme. On ističe da je
bilo teško uoči nevolja reći gdje će i koliko kiše pasti, ali da su ipak
13. maja meteorolozi predvidjeli da će se najviše padavina izliti u
zapadnoj Srbiji, ponegdje i mjesečna ili dvomjesečna količina u samo dva
dana. Todorović dodaje da su otprilike slično, korektno, svoj posao
uradili i hidrolozi RHMZS.
Vratimo se prognostičarima „El
Ninja”. Još postoji šansa da prijetnja tornada i oluja iščezne. U to niko
neće biti siguran, dok ne bude kasno za odgovarajuću pripremu. Dakako i
pravu odbranu od nevolja koje će eventualno uslijediti. Da bi vlade
zemalja koje mogu da budu zahvaćene nevremenom (a to su prevashodno
zemlje Južne Amerike, dijelom srednje Amerike i u manjoj meri Kalifornije)
i službe za vanredne situacije imali dovoljno vremena, potrebna im je
tačna i precizna prognoza i to odmah. Jasna prognoza nije važna samo iz
tog razloga, pošto bi odgovor na „napad” velikog fenomena „El Ninjo” bio
test za stepen spremnosti našeg svijeta za bitnije klimatske promjene.
Jer, „El Ninjo” je najveća prijetnja po klimatsku stabilnost na našoj
planeti za koju do sada znamo.
Treba odlučiti da li je pet do
dvanaest za uzbunu i planove u vanrednim situacijama. To bi moralo da
učine ne samo vlade zemalja na koje može da utiče „El Ninjo” već i svih
na planeti, budući da su klimatske promjene širom svijeta. Vlast pri tome
mora da stavi na vagu troškove za odbranu od katastrofe koja se možda
neće dogoditi i rizik ako se ne učini ništa. Bez jasne i otvorene
prognoze, takve odluke ne mogu se donijeti. Prognozeri bi trebalo da se
stide što nema prognoze barem u istoj mjeri kao što im je neprijatno kada
pogriješe u procjeni.
Izvor: Politika.rs