Molekul odgovoran za usporavanje procesa starenja
Proces starenja je kontrolisan nepogrešivom komunikacijom molekula kroz
kompleksne kaskade reakcija u ćelijama ali starenje uglavnom zavisi od
kvalitata komunikacije između mitohondrija i jedra. Kada dođe do
narušavanja ove komunikacije, starenje se ubrzava. Profesor Dejvid
Sinkler (David Sinclair) sa Harvarda (National Institute on Aging,
Harvard Medical School) je sa kolegama iz Australije (University of New
South Wales, Sydney, Australia) došao do rezultata koji potvrđuju da je
NAD ključni molekul koji moderira kvalitet komunkacije jedarnog i
mitohondrijalnog genoma. Ovo važno istraživanje ukazuje da NAD, može pod
određenim uslovima ponovo uspostaviti komunikaciju između jedra i
mitohondrija. Istraživanja su sporvodili na vremešnim glodarima. (izvor:
Cell)
Mozak-mozak interfejs
Istraživači Vašington Univerziteta su prvi uspjeli da uspostave
elektronski link između mozgova dva laboratorijska pacova, koji
omogućava komunikaciju ove dvije jedinke a da su one pri tome udaljenje
jedna od druge preko hiljadu milja. Na taj način moždani signal jednog
pacova može izazvati reakciju kod drugog tako što je on u stanju da
uradi neki jednostavan zadatak ili pokret u realnom vremenu. Samo
nekoliko meseci kasnije je uspostavljena ovakva komunikacija između
ljudskog i pacovskog mozga. I konačno, u avgustu 2013. godine je kreiran
neinvazivni humani mozak-mozak interfejs uz pomoć koga su uspjeli da
pošalju moždani signal jednog čovjeka koji je putem interneta kontrolisao
pokret ruke drugog čovjeka. (izvor: Washington.edu)
400.000 godina stara DNK priča priču o poreklu čovjeka
Istraživači Berkli Univerziteta su uspjeli da izoluju i sekvencioniraju
mitohondrijalni DNK genom iz 400.000 godina stare butne kosti. Nalaz je
pronađen na jednom od lokaliteta u Španiji i ispostavilo se da je u
pitanju genom najbliži Denisovancima-izumrloj hominidnoj grupi koja se
svojevremeno ukrštala i sa Neadndertalcima i sa modernim ljudima.
Više od 30 skeleta (procjenjene starosti oko 300.000 godina) sa ovog
lokaliteta je u poslednjih 20 godina, koliko traju ova istraživanja,
bilo okaraterisano kao Homo heidelbergensis ali je razvojem tehnika
senkvenciranja i napretkom tehnologije ustanovljena njihova sličnost sa
Denisovancima. Ovo otkriće baca novo svjetlo na čovjekovo porijeklo i vodiće
ka ponovnom razmatranju humane evolucije u posljednjih nekoliko hiljada
godina, jer uvek najvjerovatnije još uvek nisu otkrivene brojne
populacije koje su postojale. Takođe, nove tehnike molekularne genetike i
razvoj sekvenciranja cjelih genoma će omogućiti reviziju svih
dosadašnjih nalaza. (Izvor: Nature)
Otkiven život na kraju svijeta
Pronađen je život
(mikrobijalna flora) u Vilans (Whillans) jezeru na Antarktiku. U pitanju
je jezero dubine 800 metara koje se nalazi milionima godina zarobljeno
ispod ledene kape. Specijanim metodama bušenja leda, istraživači WISSARD
tima (Whillans Ice Stream Subglacial Access Research Drilling) su u
uzorcima vode pronašli značajan broj mikroorganizama koji u ovakvim
uslovima opstaju, a ne vrše fotosintezu. Trenutno su u toku istraživanja
na još nekoliko subglacijalnin jezera na Antarktiku. (Izvor: Nature)
Razvoj mini-organa u laboratoriji
Austrijski istraživači (Institute of Molecular Biotechnology of the
Austrian Academy of Sciences), su korišćenjem regenerativnih tehnika
uspjeli da naprave minijaturni ljudski mozak, objavljeno je u prestižnom
časopisu Nature. Oni su koristili pluripotentne humane stem ćelije koje
imaju mogućnost da se transformišu u bilo koje specijalizovane ćelije i
formiraju specijalizovana tkiva i organe. Ovakav process je razvijen u
biorekatoru pod specijalnim uslovima.
Ovakav mini-mozak je
funkcionalan i razvio je nekoliko različitih regiona uključujući i
cerebralni kortek, cerebralne ovojnice itd. Ali je prestao sa rastom
nakon dva mjeseca, najvjerovatnije zbog nedostatka cirkulacionog sistema
pa nije primao dovoljno kiseonika nutrijenata. Cilj ovakvog istraživanja
nije “uzgajanje” organa koji bi bili potencijalno transplanitirani, već
bi ovakav model omogućio istraživanja uzročnika različitih oboljenja i
omogućio testiranje lijekova. (Izvor: Nature)
Klonirane humane embrionske stem ćelije
Istraživači Oregon Univerziteta (Oregon Health and Science University)
su objavili da su uspjeli da naprave embrionsku stem ćeliju iz kloniranog
humanog embriona. Ovo je prvi put da su humane stem ćelije produkovane
korišćenjem jedarnog transfera. Ova tehnika će biti važna za pravljenje
individualno-specifičnih humanih stem ćelija koje se potencijalno mogu
koristiti u liječenju nasljeđenih oboljenja, pravljenju individualizovanih
terapija, razvoju lijekova, transplantaciji matičnih ćelija itd. (Izvor:
Cell)