POVRATAK djece u vrtiće i škole često označava i početak sezone prehlada, viroza i drugih respiratornih infekcija. Boravak u većim kolektivima, zatvoreni prostori i bliski kontakt među djecom pogoduju širenju virusa i bakterija.
Djeca tokom godine mogu preležati više prehlada, a među bolestima koje se često šire u vrtićima i školama su i grip, stomačne viroze, vodene kozice te bolest šaka, stopala i usta.
Donosimo pregled najčešćih bolesti, njihovih simptoma i osnovnih preporuka za oporavak.
Obična prehlada
Prehlada je jedna od najčešćih bolesti koja se javlja nakon povratka djece u kolektiv. Postoji više od 200 virusa koji mogu izazvati prehladu, a među najčešćima je rinovirus.
Simptomi su uglavnom blagi i uključuju curenje ili zapušen nos, kijanje, kašalj i bol u grlu, a kod neke djece može se javiti i povišena temperatura.
Ako dijete ima blagu prehladu, može se vratiti u vrtić ili školu kada se osjeća dovoljno dobro za uobičajene aktivnosti. Ukoliko ima temperaturu, trebalo bi da ostane kod kuće dok se stanje ne popravi.
Liječenje se uglavnom svodi na odmor, dovoljno tečnosti i laganu, raznovrsnu ishranu. Djeci starijoj od godinu dana može pomoći i topli napitak sa medom za ublažavanje kašlja.
Grip
Grip se najčešće javlja tokom hladnijih mjeseci, mada se intenzitet i vrijeme početka sezone razlikuju od godine do godine.
Za razliku od obične prehlade, simptomi gripa često počinju naglo i mogu biti znatno izraženiji. Najčešći su visoka temperatura, izražen umor, bolovi u mišićima i tijelu, glavobolja, bol u grlu i suvi kašalj.
Kod djece se mogu javiti i bolovi u ušima, osjetljivost očiju, kao i neuobičajena iscrpljenost i bezvoljnost.
Dijete treba ostati kod kuće dok temperatura ne prođe i dok se ne osjeća dovoljno dobro za povratak svakodnevnim aktivnostima. Važni su odmor i dovoljan unos tečnosti, dok se za snižavanje temperature mogu koristiti paracetamol ili ibuprofen, ali samo u odgovarajućoj dozi i uz provjeru da li je lijek prikladan za uzrast djeteta.
Stomačna viroza
Norovirus je jedan od najčešćih uzročnika veoma zaraznih stomačnih infekcija. Bolest se najčešće manifestuje mučninom, povraćanjem i proljevom, a mogu se javiti i temperatura i glavobolja.
Zbog mogućnosti širenja infekcije, dijete ne bi trebalo vraćati u vrtić ili školu najmanje 48 sati nakon posljednjeg povraćanja ili proljeva.
Najvažnije je spriječiti dehidraciju. Djetetu treba često nuditi tečnost, po mogućnosti u manjim količinama. Nakon smirivanja simptoma može se postepeno vratiti uobičajenoj ishrani.
Ako simptomi dugo traju ili se pojave znaci dehidracije, poput veoma rijetkog mokrenja, izrazite slabosti, pospanosti ili vrtoglavice, potrebno je obratiti se ljekaru.
Gnojna angina
Gnojna angina je infekcija grla i krajnika koju najčešće izaziva streptokok grupe A. Za razliku od većine virusnih upala grla, streptokokna infekcija može zahtijevati liječenje antibioticima, ali terapiju treba odrediti ljekar.
Simptomi mogu uključivati visoku temperaturu, jaku bol u grlu, crvene i uvećane krajnike, bijele naslage na krajnicima, glavobolju i bolove u tijelu.
Ako dijete ima visoku temperaturu, jake bolove u grlu, teško guta ili se njegovo stanje brzo pogoršava, potrebno je potražiti ljekarski savjet.
Vodene kozice
Vodene kozice su veoma zarazna virusna bolest koja se najčešće javlja u dječijem uzrastu.
Početni simptomi mogu podsjećati na grip – temperatura, malaksalost i opšta slabost – nakon čega se pojavljuje karakterističan osip koji svrbi. Crvene tačkice se pretvaraju u mjehuriće ispunjene tečnošću, a zatim se suše i stvaraju kraste.
Kod većine djece bolest prolazi bez ozbiljnijih komplikacija. Ipak, ljekaru se treba obratiti ako koža oko mjehurića postane izrazito crvena, bolna i topla, što može ukazivati na bakterijsku infekciju, ili ako se pojave problemi sa disanjem.
Dijete koje ima vodene kozice treba ostati kod kuće dok se svi mjehurići ne osuše i ne pretvore u kraste. To najčešće traje oko pet do sedam dana.
Za ublažavanje svraba mogu se koristiti preparati koje preporuče ljekar ili farmaceut, dok se za temperaturu i bol najčešće koristi paracetamol. Ibuprofen kod vodenih kozica ne treba davati bez prethodnog savjeta ljekara.
Kako smanjiti rizik od zaraze?
Potpuno izbjegavanje virusa u vrtićima i školama gotovo je nemoguće, jer djeca svakodnevno borave u bliskom kontaktu. Ipak, neke navike mogu pomoći da se rizik od infekcija smanji.
Redovno i pravilno pranje ruku, provjetravanje prostorija, dovoljno sna, raznovrsna ishrana i ostanak kod kuće kada je dijete bolesno mogu pomoći u sprečavanju širenja infekcija.
Važno je i da roditelji prate simptome i opšte stanje djeteta. Kod visoke ili dugotrajne temperature, otežanog disanja, znakova dehidracije, izrazite malaksalosti ili naglog pogoršanja zdravstvenog stanja, potrebno je potražiti savjet ljekara.