Trenutno je 842 miliona ljudi u svijetu lišeno dovoljnih količina hrane, a prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) od pothranjenosti pati 26 odsto djece koja pokazuju zaostalost u razvoju, dok 1,4 milijarde ljudi ima prekomjernu težinu, od toga je 500 miliona pretilih.
Organizije UN-a su nedavno objavile da je svaki osmi stanovnik planete hronično neuhranjen i upozorile su svjetske lidere da pojedini regioni neće ispuniti cilj o smanjenju broja gladih za polovinu do 2015. godine.
U novom izvještaju o problemima prehrane svjetskog stanovništva, agencije UN procjenjuju da je u periodu od 2011. do 2013. godine bilo 842 miliona hronično neuhranjenih ljudi, odnosno 12 posto svjetske populacije. To je za pet posto manje nego u periodu od 1990. do 1992. godine.U periodu od 2010. do 2012. godine u svijetu je bilo 868 miliona neuhranjenih ljudi, a 2009. godine 1,02 milijardi.
“Mnoge zemlje vjerovatno neće ispuniti cilj koji su svjetski lideri usvojili na sastanku u UN 2000. godine, da se do 2015. godine prepolovi broj gladnih u svijetu. Ovo se, prije svega, odnosi na države u kojima su se dešavali sukobi u posljednje dvije decenije”, navodi se u zajedničkom izvještaju Organizacije UN za hranu, Svjetskog programa za hranu i Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede.
U dokumentu se naglašava da je povećanje produktivnosti poljoprivrede i dostupnosti hrane ključno za smanjenje gladi, čak i u zemljama gdje je siromaštvo rašireno.
“Kada se to kombinuje sa socijalnom zaštitom i ostalim mjerama koje povećavaju prihode siromašnih porodica, kako bi mogle da kupuju hranu, to može dodatno da podstakne ruralni razvoj”, piše u izvještaju.
Najveći broj neuhranjenih, njih 827 miliona, živi u zemljama u razvoju. Oni čine 14, 3 posto stanovništva u ovim državama.
Iz Agencije za sigurnost hrane BiH povodom Svjetskog dana hrane ističu da ova institucija u saradnji sa nadležnim institucijama BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH, kontinuirano preduzima mjere u cilju zaštite zdravlja potrošača, što se na najbolji način postiže kroz usaglašavanje propisa o hrani sa legislativom Evropske unije u koju su ugrađeni najnoviji naučni standardi.
U proteklom periodu, na prijedlog Agencije donesen je i objavljen Zakon o GMO te ukupno 111 propisa o hrani, naredbi i uputstava, koji su osnov za sprovođenje mjera zaštite zdravlja potrošača i omogućavanje ravnopravnog položaja proizvođača hrane u Bosni i Hercegovini.
“Ovom prilikom želimo naglasiti da po pitanju procenta neodgovarajućih uzoraka hrane, koji se analiziraju u nadležnim laboratorijama, kao i bolesti koje se prenose putem hrane nema značajnih odstupanja od situacije u zemljama okruženja i Evropske unije”, ističu iz Agencije.
Subjekte u poslovanju sa hranom podsjećaju da je, shodno odredbama Zakona o hrani na njima primarna odgovornost za osiguranje zdravstveno ispravne hrane, a potrošačima u cilju zaštite zdravlja preporučuju da se pri pripremi, rukovanju i čuvanju hrane pridržavaju preporuka nadležnih institucija, te da obrate pažnju na sadržaj deklaracije, naročito rok upotrebe, kao i na organoleptička svojstva proizvoda.
PROBLEM BACANJA HRANE
U izvještaju FAO-a koji je nedavno izašao stoji da bacanje nevjerovatnih 1,3 milijarde tona hrane svake godine ne samo da uzrokuje velike ekonomske gubitke, nego takođe nanosi znatnu štetu prirodnim resursima na koje se čovječanstvo oslanja kako bi se hranilo.
Svake godine, hrana koja je proizvedena, a koja se ne pojede jednaka je količini vode koja u jednoj godini protekne kroz rusku rijeku Volgu i odgovorna je za dodatnih 3,3 milijarde tona stakleničkih plinova u Zemljinoj atmosferi.
I pored uticaja na okolinu, direktne ekonomske posljedice bacanja hrane (isključujući ribu i morsku hranu) mogu dosegnuti troškove od 750 milijardi dolara godišnje.
“Svi mi – zemljoradnici i ribari, prerađivači hrane i supermarketi, lokalne i nacionalne vlade, individualni potrošači – moramo promijeniti svaku kariku u lancu ishrane ljudi kako bi spriječili da uopšte dođe do bacanja hrane i moramo je ponovo koristiti ili reciklirati ono što se da reciklirati”, rekao je generalni direktor FAO-a José Graziano da Silva.
“Jednostavno ne smijemo dopustiti da se jedna trećine hrane koju proizvedemo baci ili izgubi zbog nepravilne prakse kada 870 miliona ljudi bude gladno svaki dan”, dodao je on.
POLJOPRIVREDA
Jedan od odnovnih temelja ljudske civilizacije je poljoprivreda. Najznačajnija uloga poljoprivrede u današnje vrijeme je rješavanje problema gladi za 870 miliona pothranjenih ljudi, većinom u ruralnim područjima. Jedini način rješavanja ovog problema za njih je da sami proizvedu dovoljno hrane ili da imaju dovoljno novca kojim bi tu hranu kupili Najizvjesniji način zarade u ruralnim područjima upravo je zarada proizvodnjom hrane i ostalim djelatnostima poljoprivrednog sektora.
Na Svjetskom samitu o hrani održanom u Rimu 1996. godine, kao i pet godina kasnije, 2001. godine, svjetski čelnici zavjetovali su se da će do 2015. godine broj gladnih smanjiti na pola, no danas vidimo da se to nije ostvarilo. Program Ujedinjenih naroda Ciljevi milenijskog razvoja, obavezuje svjetske vođe smanjivanju ekstremnog siromaštva i gladi do 2015. godine za pola, te osiguravanju održivosti okoliša.
Mnoge međunarodne inicijative i organizacije civilnog društva, kao što je Međunarodna organizacija za borbu protiv gladi, omogućavaju ljudima različitih kultura susretanje i planiranje aktivnosti u borbi protiv gladi. FAO organizacija TeleFood kroz različite kulturne događaje kao što su koncerti promovisanja svjesnost o problemu gladi.
Svjetski dan hrane na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini pruža mogućnost za razvoj dijaloga i unapređivanje solidarnosti.