Hljeb je vjerovatno jedina namirnica koju jedu svi ljudi, bez obzira na rasu, kulturu i religiju.
Brojne specijalne vrste hljebova, linije domaćih hljebova i hljebova bez aditiva i E brojeva bitno su promijenili sliku na tržištu. U zemljama Evrope na tržištu se mogu naći brojne vrste specijalnih hljebova koje zadovoljavaju i najzahtijevnije ukuse.
Oni su obično manji po gramaži, ali nutritivno vrijedniji. Hljeb, kako se ističe, predstavlja vjerovatno prvu ljudskom rukom stvorenu namirnicu, koja potiče još iz vremena prvobitnih zajednica, na šta ukazuju njegovi okamenjeni ostaci stari oko 12.000 hiljada godina prije Hrista, pronađeni u pećinama.
Hljeb je danas “nasušna potreba”, čiji se sastav neprestano usavršava i obogaćuje i uzdignut je gotovo do kulta, ne samo zbog tradicije i nezamenjivosti u ishrani već i time što sve više predstavlja odraz kulture življenja.
Hljeb se javlja kao ritualni predmet u mnogim obredima Slovena, vezanih za rođenje djeteta, ženidbu ili udaju, kućnu i seosku slavu ili godišnje praznike.
Oto Fredrik Rohveder je 1928. godine izmislio prvu mašinu za sječenje hleba, dok se u Velikoj Bitaniji rezani hljeb prvi put pojavio 30-ih godina prošlog vijeka.
Pogledajte našu fotogaleriju.
