Platformski
radnici pristojno zarađuju, ali u zakonu ne postoje, samo su neki od rezultata
nedavno objavljenog Fairwork istraživanje koje je proveo Centar za razvojne evaluacije i
društvena istraživanja (CREDI) na osam digitalnih platformi: Fix.ba, Glovo,
Korpa, mojTaxi, Šetnja.ba, StudenTime, Žuti Taxi, i Daibau.ba. Uslovi rada na ovim
platformama su analizirani na osnovu pet glavnih principa koji se tiču: naknade, uslova,
ugovora, upravljanja i zastupanja. O rezultatima istraživanja razgovarali smo sa Amelom
Kurta.
BUKA: Nedavno ste održali
prezentaciju Prvog Fairwork izvještaja. Šta nam govore rezultati istraživanja?
Kakvi su uslovi rada na platformama?
Rezultati prvog
Fairwork BiH istraživanja pokazali su nam da postoji značajan prostor za
poboljšanje uslova rada na digitalnim platformama u Bosni i Hercegovini. U ovom
istraživanju, platformama smo dodjeljivali ocjene od 1 do 10 u odnosu na pet
Fairwork pricipa pravednog rada na digitalnim platformama: Pravedna naknada,
pravedni uslovi, pravedni ugovori, pravedno upravljanje i pravedno zastupanje. Rezultat
bodovanja 1 znači da je platforma zadovoljila pragove i da je to uspjela dokazati.
Rezultat 0 znači da se nije mogao pronaći dokaz koji bi pokazao da je platforma
ispunila kriterije. Na ovaj način ocijenili smo ukupno 8 platformi iz
različitih sektora koje su aktivne na tržištu Bosne i Hercegovine. Platforma s
najvišim rezultatom (Glovo) dobila je 4 boda. Dvije platforme (Korpa i Žuti
Taxi) dobile su po 2 boda, dok su mojTaxi i StudenTime dobile po 1 bod.
Preostale tri platforme (Fix.ba, Šetnja.ba i Daibau.ba) nisu dobile nijedan
bod. Prema principima, samo tri od osam platformi (Glovo, Korpa i Žuti taxi) dokazalo
je da radnici mogu zaraditi radom na platformama barem minimalnu platu, a niti
jedna platforma nam nije dokazala da svi radnici mogu zaraditi pravičnu platu
nakon oduzimanja svih troškova povezanih sa radom. Ovdje je važno naglasiti da
smo u obzir uzimali samo onaj dio posla koji se dogovara i ugovara isključivo
putem platformi (inetrfejsa kao što su mobilne aplikacije ili website-ovi). U
okviru drugog principa – pravedni uslovi – samo je jedna platforma (Glovo)
dokazala da se sigurnosna oprema radnicima obezbijeđuje bez ikakvih troškova za
radnike, te da su svi radnici u obavezi proći kroz sigurnosnu obuku o zaštiti
na radu. Ova platforma nam je dokazala i da radnicima pruža dodatno osiguranje
u slučaju nesposobnosti za rad. Kada je riječ o ugovorima, samo jedna platforma
(StudenTime) nam je pružila dokaze da svi radnici moraju biti pokriveni
ugovorom o članstvu kako bi mogli obavljati poslove. Na četiri platforme
(Glovo, Korpa, Žuti Taxi i Moj Taxi) uspostavljeni su učinkoviti komunikacijski
kanali, uz mogućnost komunikacije sa predstavnicima platformi. Iako niti jedna
platforma aktivno ne diskriminiše svoje radnike, niti jedna od njih nam nije
dokazala da osim postojanja antidiskriminacijskih politika svojim radnicima osigurava potpunu jednakost i inkluzivan
pristup. Također, rezultati istraživanja su nam pokazali da na svim platformama
nedostaju mehanizmi za izražavanje kolektivnog glasa radnika.
BUKA: BiH je dugogodišnji
primjer izostanka digitalizacije, prevashodno javih servisa, pa se dugo govori
o analognoj ekonomiji. Međutim, i to se mijenja. Koliko je razvijena
platoformska ekonomija u BiH?
Platformska
ekonomija u Bosni i Hercegovini je u ranoj fazi razvoja uz prisustvo nekoliko
internacionalnih i lokalnih digitalnih platformi. Trend rada posredstvom
digitalnih platformi, u Bosni i Hercegovini naglo se počeo razvijati za
vrijeme pandemije Covid-19. Tada je
porasla popularnost lokalnih i međunarodnih kompanija za dostavu hrane koje
posluju na našem tržištu, a generalno dostava hrane i jeste najpopularniji i
najnapredniji sektor u platformskoj ekonomiji u BiH. Za vrijeme pandemije, zbog
strogih mjera prevencije, trgovine i restorani su morali prestati sa radom ali
i otpustiti brojne radnike. Pojavom platformi za dostavu hrane, postao je popularan
i trend online kupovine što je ovim kompanijama bila „slamka spasa“ za
preživljavanje. S druge strane, otpušteni radnici dobili su priliku da se
zaposle na ovakvim platformama. Nakon toga, možemo primijetiti kako su BiH
ulice, a posebno ulice velikih gradova kao što su Sarajevo, Mostar,Tuzla i
Banja Luka, preplavili dostavljači sa velikim torbama.
BUKA: Kad kažemo
radnici na platformsi odmah pomislimo na dostavljače hrane, ko još spada u ovu
kategoriju?
Pa, važno je
spomenuti da na našem tržištu postoje i druge platforme osim dostavljačkih a
putem kojih je moguće ugovoriti niz usluga – tu spadaju usluge prevoza,
čišćenja i održavanja prostora, renoviranja i popravki, kozmetičarske usluge i
slično.
Naravno, važno je
spomenuti da digitalna (ne)pismenost našeg stanovništa ima veliki uticaj na
razvoj platformske ekonomije u BiH. Posebno u manjim i ruralnijim područjima,
nedostatak digitalne pismenosti ograničava pristup uslugama koje se mogu dobiti
putem platformi. Čak i u većim gradovima na primjeru korištenja taksi usluga,
građani se češće odlučuju za tradicionalne načine naručivanja usluga kao što su
telefonski poziv ili mahanje na ulici nego putem aplikacije. Kako bi se
platformska ekonomija dalje razvijala, jako je važno i unaprijeđivanje
digitalne pismenosti među stanovništvom kako bi se omogućilo širem krugu ljudi
da platforme koriste na efikasan način.
BUKA: Koji
je profil ljudi koji rade na platformama i postoje li dobne preferencije poput
studenata?
Ljudi u BiH koji
rade na digitalnim platformama dolaze iz različitih društvenih i demografskih
grupa, i nije lahko odrediti jedan univerzalni profil radnika na platformama.
Profil radnika na platformama varira od vrste platforme, lokacije i sektora.
Ipak, postoje neke zajedničke karakteristike i trendovi koji se mogu
primijetiti.
Radnici na
platformama (a posebno platformama za dostavu hrane) najčešće jesu mladi ljudi
i oni iz grupa sa manje mogućnosti na tržištu rada. To su mlađe generacije,
uključujući studente i mlade ljude koji traže dodatne prihode ili fleksibilne
radne uslove koji se uklapaju u njihov životni stil. Važno je napomenuti i da
platforme, bez obzira na dob ili spol radnika, često privlače samozaposlene
radnike koji žele da rade kao nezavisni pružaoci usluga. Platforme, a posebno
one na kojima je moguć neformalni rad, posebno su privlačne ranjivim
kategorijama kao što su oni bez obrazovanja ili sa samo osnovnim obrazovanjem. Ove
grupe imaju slabu pregovaračku poziciju i prisiljeni su prihvatiti manje
povoljne neformalne ili poluformalne uslove. Također, na platformama su često
zaposleni i stariji radnici i penzioneri zato što imaju potrebu za dodatnim
prihodom a fleksibilnost im odgovara.
Profil radnika na
platformama je raznovrstan, pa to predstavlja jednu vrstu izazova za kreiranje
politika i regulacije platformskog rada koji bi najbolje odgovarao njihovim
potrebama.
BUKA: Ocjene
radnika na platformi uslova rada su, reklo bi se, poprilično niske. Zašto je
onda radnicima i dalje atraktivno raditi na platformama?
Platformski rad
je atraktivan iz više razloga, iako postoje ozbiljni izazovi i pitanja vezana
za prava radnika, socijalnu zašitu i ostale beneficije. Platformski radnici
često su suočeni sa nedostatkom osnovnih beneficija kao što su zdravstveno
osiguranje, penzija i plaćeni odmor. Potrebno je ovdje prije svega naglasiti da
su ocjene niske i zbog toga što je riječ o prilično strogoj globalnoj Fairwork
metodologiji koja se primjenjuje u ocjenjivanju uslova rada na digitalnim
platformama. Međutim, iako su naše ocjene o uslovima rada na platformama
prilično niske, postoji nekoliko razloga zbog kojih se radnici i dalje odlučuju
raditi na ovakav način. Jedan od najprivlačnijih faktora platformskog rada je
fleksibilnost. Radnike privlači to što mogu birati kada i koliko će raditi, što
je posebno važno studentima, penzionerima, roditeljima sa malom djecom i svim
onima koji žele prilagoditi rad svojim životnim okolnostima. Sljedeći faktor
koji privlači radnike jeste dostupnost poslova obzirom da platforme nude veliki
broj poslova i mogu pružiti prilike za lahko zapošljavanje i brzu zaradu. U
vezi s tim, platformski rad može biti način za zaradu dodatnih prihoda bez
potrebe za dugotrajnim obavezama ili tradicionalnim radnim vremenom. Također,
ova vrsta poslova onim radnicima koji se klasifikuju kao samozaposleni može
biti privlačna obzirom da pruža veću autonomiju i kontrolu nad svojim životom.
I posljednje, nije rijetko da se zbog nedostatka boljih alternativa i
ograničenih mogućnosti za zaposlenje radnici odlučuju za platformski rad jer
nemaju boljih opcija.
BUKA: Budući
da domaće zakonodavstvo ne prepoznaje radnika na platformi da li njihova prava
mogu biti poboljšanja zahvaljujući propisima EU, budući da su neke od platformi
podložne tamošnjem zakonodavstvu, ali i jer BiH čeka početak pregovora i dužna
je svoja zakonska rješenja usklađivati sa evropskim?
Platformska
ekonomija nije posve nova pojava na tržištu rada BiH, ali je javna rasprava o
zaštiti pri zapošljavanju platformskih radnika na samom početku. Platformski
radnici formalno ne postoje kao pravna
kategorija, niti imaju pravno regulisan status.
Postoji mogućnost
da se prava platformskih radnika poboljšaju zahvaljujući propisima EU budući da
su neke od platformi podložne zakonodavstvu EU zbog svoje prisutnosti na
tržištu EU. Osim toga, obzirom da Bosna i Hercegovina ulazi u proces
pregovaranja o pridruživanju EU, to će zahtijevati i usklađivanje zakonodavstva
sa zakonodavstvom EU, što uključuje i oblast radničkih prava.
Evropska
direktiva o platformskim radnicima jedna je od politika čije usvajanje na nivou
EU može uticati i na zakonodavstvo u BiH, barem na način da se javna rasprava o
ovim pitanjima uvrsti u redovnu agendu domaćih vlasti. Pomenuta direktiva
odnosi se na osiguranje prava radnika ali i korisnika platformskih usluga,
uključujući smjernice ili zakonske odredbe koje pomažu u određivanju pravnog
statusa radnika na platformama.
Važno je
napomenuti da će proces usklađivanja zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa
zakonodavstvom EU biti složen i dugotrajan, ali može donijeti poboljšanja u
zaštiti radničkih prava na platformama u našoj zemlji. Pored toga, i same platforme
mogu biti pod pritiskom da poboljšaju uslove rada i zaštite radnika kako bi se
uskladili sa zakonima EU i izbegli potencijalne sankcije.
BUKA: Koje
su preporuke za poslodavce, a koje za donosioce odluka u vezi sa radnicima na
platformama?
Dakle, neke
osnovne preporuke za donosioce odluka bile bi da razmisle o usvajanju ili izmjenama
zakona i regulativa u oblasti tržišta rada koje bi se odnosile na platformske
radnike kako bi im se osigurali pravedni uslovi rada, socijalna zaštita i
ostale beneficije. Bez obzira da li je riječ o usvajanju potpunog nove ili
izmjenama postojeće regulative, prepoznavanje i klasifikacija platformskih
radnika je ključna kako bi im jednoznačno odredili pravni status, te prava i
obaveze koja proizilaze iz njega. Posljedično, sistem socijalne zaštite bi trebao
obezbijediti platformskim radnicima pristup zdravstvenoj zaštiti, penzijama i
drugim socijalnim beneficijama. Potrebno je također osigurati redovno praćenje
i inspekcijski nadzor u provođenju kako trenutnih tako i novih/izmijenjenih
zakonskih rješenja. U tom kontekstu se nadamo da će rezultati Fairwork
istraživanja u BiH pomoći donosiocima odluka da bolje razumiju ovaj vid radnog
angažovanja i izazove sa kojima se susreću platformski radnici.
Podaci
prikupljeni kroz razgovore sa platformskim radnicima pokazuju da poslodavci
mogu, bez obzira na zakonska rješenja, svojim aktivnostima poboljšati uslove
rada na platformama. To prvenstveno podrazumijeva osiguranje pravične naknade, sigurnosne opreme i obuke o zaštiti na radu
koje će pomoći u zaštiti radnika od rizika kojima se izlažu, te kroz potpisivanje
ugovora sa radnicima. Također, poslodavcima/platformama preporučuje se da budu
transparentni u vezi sa naknadama, provizijama, algoritmima dodjeljivanja
poslova i ostalim uslovima rada na platformama.
Osim donosioca
odluka i samih platformi, smatramo da je potrebno podići svijest i kod samih
radnika u kontekstu njihovih prava, a posebno u pogledu sindikalnog
organizovanja radnika.
Sve ove preporuke
koje su rezultat jednogodišnjeg Fairwork istraživanja uslova rada na digitalnim
platformama u BiH koje je proveo Centar za razvojne evaluacije i društvena
istraživanja usmjerene su na stvaranje pravedenih i održivih uslova za
platformske radnike, dok istovremeno omogućavaju poslovanju na tim platformama
da raste i razvija se u skladu sa globalno prepoznatim principima pravednog
rada.