Odluka o novom “uvoznom rezu” domaćih vlasti nastupila je kao logičan slijed okolnosti nakon ulaska Hrvatske u EU, jer su nadležni iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ocijenili da od hrvatskih firmi treba tražiti da ispune sve EU uslove pri izvozu, baš onako kako se to traži i od BiH kada izvozi u ovu komšijsku zemlju.
Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je kazao da je među onima kojima je zabranjen uvoz u BiH najveći broj klaonica, koje su u CEFTA okvirima ispunjavale uslove za izvoz u BiH, dok ih u novonastalim okolnostima nemaju.
“Svakako se radi o temi koja će biti u fokusu javnosti i narednih dana, a finalni spisak svih hrvatskih firmi koje više ne mogu izvoziti u BiH još nije završen, te zbog toga ne može biti zvanično objavljen”, dodao je na kraju kratko Šarović, pišu Nezavisne novine.
Ljubomir Kalaba, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH, objašnjava da su do trenutka ulaska Hrvatske u EU izvozno-uvozni odnosi između dvije države funkcionisali na bazi međusobnih garancija za koje sada ne postoji osnov.
“Hrvatske firme i proizvodi ne mogu imati stari tretman, niti za njih mogu da važe stare garancije. Nakon njihovog ulaska u EU sasvim je jasno da mi hrvatske firme ne možemo tretirati ni kao treću zemlju, ni kao članicu CEFTA”, rekao je Kalaba.
On je konstatovao da u Hrvatskoj postoji veliki broj proizvodnih objekata koji nisu na EU listama zbog čega nemaju EU broj zbog čega u trenutnim uslovima njihov uvoz mora biti zabranjen.
“U svjetlu ovih novih okolnosti, moram istaći da zabrana ulaska proizvoda iz tih pedesetak objekata nikako ne znači da je tu bilo šta usmjereno lično protiv njih, stvar je jednostavno u tome da svi moraju poštovati ista pravila”, istakao je Kalaba.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, ocijenio je da je odluka o zabrani uvoza iz 53 hrvatske firme potpuno opravdana, legalna i pravno osnovana.
“Hrvatska mora poštovati ista “pravila igre” po principu kako se to zahtijeva i od nas kada izvozimo njima. Ta pravila podrazumijevaju da i jedna i druga strana moraju da ispunjavaju evropske uslove proizvodnje”, kaže Pavlović.
On je rekao da je ulaskom Hrvatske u EU jasno da, ukoliko njihove firme ne ispunjavaju evropske uslove, onda ne mogu biti regularan isporučilac prehrambenih artikala u BiH.
“Ozbiljne države rukovode se pravilom reciprociteta, a po ovom osnovu Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH postupilo je sasvim ispravno”, ocijenio je Pavlović dodavši da bi u trenutnim okolnostima bilo veoma loše da se nije posegnulo za mjerom zabrane uvoza.
On je ocijenio da u BiH treba što više zaposliti sopstvene proizvođače mesa, ali i iskoristiti mogućnost u kojoj će sve veći broj hrvatskih firmi, s ciljem zadržavanja tržišta BiH, preseljavati svoje pogone kod nas.
Uvoz mesa i mesnih prerađevina u BiH prošle godine bio je 3,3 puta veći od izvoza. Preciznije govoreći, BiH je u 2012. uvezla meso i prerađevine u vrijednosti od 219,7 miliona KM, dok je izvoz u istom vremenu iznosio 65,8 miliona KM. Najveće količine mesa BiH je uvezla upravo iz Hrvatske.