On smatra da je to velika promjena.
“Prvo, to je radosna vijest i poruka za sve nas, za svaku od zemalja regiona, da se proces pridruživanja nastavlja. To je najvažnija vijest i treba čestitati Hrvatskoj jer je to, ipak, nešto na čemu su radile vlade više od deset godina. Bez obzira na svoju političku boju, prosto su išle u jednom pravcu i treba im čestitati, jer je to ohrabrenje za sve nas. Ali je tačno da ulazak Hrvatske u EU umnogome mijenja odnos u regionu”, kaže on.
Konkretno, Hrvatska više nije članica CEFTA, trgovina u regionu sada nije po modelu kao između Srbije i BiH, nego postaje kao što je sada, na primjer, trgovina između BiH i Austrije.
To je potpuno drugi odnos i za to se treba pripremiti, tu je čitav niz tehničkih stvari. Ono što je ključno je da se granica EU pomjera na granicu BiH, to je novost za BiH i Crnu Goru.
Nije toliko novost za Srbiju, zato što Srbija već ima Mađarsku, Bugarsku i Rumuniju kao EU članice, tako da je u nekoj mjeri već navikla.
“Ali, ovo je jedno dobro iskustvo. Granični prelazi su tehnička stvar – to je velika stvar za BiH. U Srbiji imate normalno funkcionisanje na sve načine, između Srbije i Mađarske, Bugarske i Rumunije, ali je potrebno neke mjere poduzeti i tehničke stvari donijeti, da se što manje osjeti ta promjena.
To je pogotovo važno za BiH, jer to je dugačka granica i ljudi su navikli da putuju slobodno. Treba učiniti sve da oni to ne osjete kao lični teret, a biznisu treba pomoći da prevaziđe probleme, kojih će vjerovatno biti u prvim mjesecima, pola godine, godinu”, kaže Svilanović.
Na pitanje koliko ekonomska kriza i politička situacija u BiH, pitanje Kosova, problem oko imena Makedonija utiču na njegov rad i saradnju zemalja, Svilanović je istakao da je savjet po pitanju Kosova neutralan i da je postignut konsenzus o punom učešću svih.
“Pratimo sa pažnjom dijalog Beograda Prištine koji olakšava Catherine Ashton i njen tim. Mi ćemo se ponašati u skladu sa rezultatima tog dijaloga. Ostala bilateralna pitanja su šira, tu su na stolu. Ime Makedonije, funkcionalnost BiH su važna pitanja, ali ima čitav niz ostalih, ta lista ne može se svesti na dva ili tri.
Komesar za pridruživanje Štefan Fule mnogo radi na tome, on je taj koji ima cijelu listu. To su bilateralne stvari koje političari, najčešće dvije zemlje, moraju da dogovaraju. Ako Savjet u tom procesu može olakšati rješenje, mi ćemo to vrlo rado učiniti, ali smo oprezni, jer su to najčešće tešte političke teme” – kazao je Svilanović.