Dok u Hrvatskoj javnosti gradnja Pelješkog mosta slovi za bezmalo gotovo rješenje, u BiH tvrde suprotno. Naime, u petak je tek prvi u nizu sastanaka Savjetodavnog odbora na kojem će se razraditi metodologija izračunavanja osam opcija povezivanja juga Hrvatske. Najbolju opciju predstavnici BiH tek će dakle razmatrati, i to sa kolegama iz Hrvatske i predstavnicima Evropske komisije.
„Dokument koji je urađen nama je na tako niskom nivou da on ne može služiti ni za kakve dogovore, ne postoji valjana finansijska i tehnička priprema da bi se dogovaralo bilo s kim oko tog posla. Mi čekamo analizu i rad, konsultante za svih osam opcija, i onda ćemo vidjeti koja je najbolja“, ističe Izet Bajrambašić, pomoćnik ministra prometa i komunikacija BiH.
Iako ministar prometa i komunikacija Damir Hadžić smatra kako BiH nije protiv gradnje mosta, ali ne na način na koji je to zamislila Hrvatska, Šemsudim Mehmedović, član Komisije za saobraćaj i komunikacije Parlamenta BiH, navodi kako je cijeli slučaj političko pitanje i bez podrške.
„Možda je to najbolje tehničko rješenje za R Hrvatsku i sa stanovišta Evropske komisije, ali sigurno je da će se to morati gledati i sa stanovišta države BiH. Za BiH to je zatvaranje prilaza slobodnom moru i svi naši politički stavovi su bili negativni kad je u pitanju izgradnja tog mosta“, ističe Mehmedović.
Glavne prepreke
Glavne su prepreke neutvrđena pomorska granica, te kršenje prava BiH na temelju Konvencije o pravu mora, navodi Bajrambašić.
„Pitanje polaznih, realnih crta koje je Hrvatska uradila u svojim zakonima, a što je protivno Konvenciji UN o pravu mora, gdje je ugrožen suverentitet i teritorijalni integritet BiH na području mora i gdje se Bosni i Hercegovini ukida slobodan pristup međunarodnim vodama. Druge naše primjedbe su bile da nisu uzeti u obzir rizici građenja, zatim rizici zemljotresa s obzirom da se radi o trusnom području. Također, u pogledu zaštite okoliša nije uzeta u obzir ESPO konvencija“, kaže on.
U BiH nema formiranog zvaničnog stava o gradnji mosta. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda izjavio je kako se jedino dogovorom dvije države mogu riješiti sporna pitanja, i da se može graditi samo uvažavajući interese BiH i Neuma. Na trilateralnom sastanku u Briselu između ministara vanjskih poslova dvije zemlje i evropskog komesara za proširenje Štefana Filea prije nekoliko mjeseci dogovoreno je formiranje Savjetodavnog odbora. Još tada je šef bh. diplomatije Zlatko Lagumdžija iznio jasne stavove BiH:
„Za nas nije sporno da Hrvatska treba da spoji svoju teritoriju, ali za nas također nije sporno da BiH treba da ima pristup ka otvorenom moru, da se uvažava njen suverenitet – i da BiH hoće da pomogne da se problem tog mosta riješi na najbolji mogući način.“
Podsjetimo da je jedna od opcija i izgradnja cestovnog koridora u neumskom zaleđu, što je kao mogućnost najavila i hrvatska politička garnitura koja je prije svega godinu dana zastupala tezu kako je most ustupio mjesto autocesti. Sve se opcije razmatraju, a konačan stav o tome koje je rješenje i najbolje trebao bi biti poznat do jula.
Tekst je preuzet sa RSE