Zanimljivo je da su zajedno sa publikom na pomenutoj turneji birali pjesme koje će se naći na novom albumu, radnog naziva Sopotnik. Za naš portal u pauzama snimanja, govori frontmen i vokal benda Sopot, Petar Topalović. „Bend sam osnovao 2006. godine u Banjaluci. Prije nego što je nastao Sopot, članovi benda su svirali u mnogim banjalučkim bendovima, tako da smo svi dugo godina na sceni, a projekat Sopot nastaje pomenute godine.“ – upućuje nas u istorijat frontmen Sopota. Zajedno sa njim u bendu su i gitarista Đurica Štula, klavijaturista Milan Aćimović i bubnjar Saša Predojević. Mada, Petar ističe kako ekipu upotpunjuju i tonac Nenad Dobrijević, poznatiji kao Tiki Boyler, PR menadžerka benda Suzana Vukmir i menadžer za koncerte Darko Đekić.
Sopot na staroslovenskom jeziku znači “izvor” a o tome zašto baš takav naziv benda, Petar kaže: “Sopot” sam izabrao kao naziv benda jer sam kopao, odnosno istraživao po svom izvoru, materijalnom i duhovnom i to mi je bilo idealno jer je termin opisivao i muzički pravac koji sam namjeravao raditi. Kada sam razmišljao o pravljenju svog projekta, imao sam želju da vodim stvari kako ja zamišljam, jer sam osjećao da odgovori na sva pitanja leže duboko u meni. Zatim sam ovako i nazvao bend, jer bi me to podsjećalo da slušam sebe, a ne druge”.
Ono što je zanimljivo u vezi sa samim imenom benda, jeste i dio lične Petrove priče: “Kada sam imao pet godina, preselio sam se sa porodicom u Atlantu u SAD. Prvo sam tečno progovorio na engleskom jeziku. Tu sam živio pet godina kada sam se formirao kao ličnost. Kada smo se vratili u Sarajevo, počeo sam da upoznajem šta sam i ko sam, ali i dalje sam razmišljao i sanjao na engleskom.
Dakle, engleski jezik je dio mog odrastanja, te na taj način i dio moje ličnosti. Tako je jezička dualnost Sopota, odraz moje životne dualnosti. Sanjam, mislim i govorim i na srpskom, i na engleskom jeziku. Od kako sam se počeo baviti muzikom, pišem pjesme i na srpskom i na engleskom.” Na tragu ovakvog, pomalo neobičnog spoja, razvija se i muzički pravac Sopota. Svakako, takav pravac se ne uklapa u već postojeće šablone i klasifikacije, nego, kako kaže frontmen, radi se o “spoju različitih muzičkih žanrova, fuziji dosta pravaca od daba, regea, preko dramendbejsa, elektro roka i folklornih motiva sa Balkana.“
U proteklih šest godina, Sopot je izado dva albuma: DuBalkan (http://www.sopotproject.com/dubalkan/) i Equilibrium (http://www.sopotproject.com/equilibrium/). Takođe, objavili su i dva singla, koja možete preuzeti ovdje, Jesmo kako nismo (http://soundcloud.com/sopot-bend/jesmo-kako-nismo-1), sa frontmenom beogradskog benda Eyesburn i Kosmos (http://soundcloud.com/sopot-bend/sopot-kosmos-radio-verzija).
“Svjedoci smo kako u našoj zemlji najviše publike, ali i pažnje medija ima turbo folk, dok su svi ostali muzički pravci donekle na marginama. O tome kako je stvarati nešto drugačije od postojećeg mainstream šablona Petar Topalović ističe da : “stanje nije idealno, ali se svakim danom popravlja, prije svega jer ima više muzičkih festivala i klubova koji gaje ovakvu muziku, ali i mediji su postali otvoreniji za drugačije stvari, tako da treba raditi i rezultati će doći, samo je potrebno dosta strpljenja”.
Dok se u Bosni i Hercegovini ide korak po korak, sa ogromnim strpljenjem, publika u zapadnoevropskim zemljama sa oduševljenjem je prihvatila i Sopot i njihov način rada. Oni su prvi banjalučki bend koji je održao turneju dugu preko 6000 km. Prvi koncert na turneji su imali 15. septembra u Sloveniji, da bi, preko Beča, Berlina, Malmo, Goteborga, Eindhovena, Dortumnda, Augsburga i Minhena, stigli na posljednji koncert na ovoj turneji u Ljubljani, prvog oktobra.
“Na turneji je bilo sjajno! Publika nas je odlično prihvatila, što naši ljudi koji su dolazili na koncerte, što stranci. Ostvarili smo kontakte sa medijima i menadžerima klubova i festivala, tako da samo probili led za neke buduće angažmane. Bilo je dosta zanimljivih situacija na evropskim putešestvijama. Bukvalno gdje god smo otišli, ljudi su pričali naš jezik. Čak nam se desilo da nam na granici Švedske i Norveške jedan čovjek tipično vikinške anatomije kaže: «Dobar dan, pet kruna. Sretan put!», a u Njemačkoj nam se njemački policajac po zaustavljanju zahvalio i poželio sretan put takođe na našem jeziku. Lijep je osjećaj kad u inostranstvu od ljudi koji nisu sa ovih prostora čuješ svoj jezik, zvuči zaista egzotično, osjetiš da se trude da ti bude tu dobro.” ističe Petar neke od svojih utisaka.
Za pohvalu je da su domaći mediji njihovu turneju predstavili kao jedno od najljepših predstavljanja naše zemlje u Evropi (kad već političari ne mogu; op.a).
“Bilo je interesantno vidjeti reakcije Njemaca u Njemačkoj, na primjer, ali isto tako i stranaca poput Japanaca, Kanađana ili Francuza koji su se u tom trenutku našli u Njemačkoj ili tu žive neko vrijeme. Primjetili smo da su nas Francuzi pratili tokom cijele turneje. Gdje god smo svirali, eto ti Francuza! Poslije koncerta u Berlinu prišli su da se upoznaju sa nama i malo smo popričali. U Oslu smo dobili sjajne kritike jednog od najpoznatijih norveških muzičara koji je na koncert došao sa svojom ženom, a njih dvoje su rekli da dugo nisu poslušali bolji koncert. Ljudi su nam tokom cijele turneje prilazili i prenosili svoje utiske nakon koncerta, ali dobar dio smo mogli da osjetimo sa bine, što je bio odličan osjećaj. Isto tako, utiske nam je prenosila i naša PR menadžerka Suzana Vukmir, jer se nalazila među publikom i razgovarala je za vrijeme koncerata sa ljudima, pa je imala uvid u ono što se dešava ispred bine“, zaključuje frontmen benda Sopot. Upravo ovakav vid komunikacije sa publikom, ne samo muzikom, nego i razgovorima je još jedna od karakteristika Sopota jer, kako kaže Petar, rad na međuljudskim odnosima je jedan od ključnih faktora.
O tome da se samo od sviranja u BiH ne može živjeti, suvišno je trošiti riječi. Međutim, za sve one kojima je umjetnost i životna strast i profesija, frontmen Sopota kaže: „Morate zaista da volite to što radite, jer je dug put do dobrih rezultata. Morate da se naviknete na razne komentare svoje okoline, jer će vas vjerovatno smatrati budalama i ljudima koji ne žele ništa da rade, pa se onda kao bave umjetnošću. Neophodno je raditi, raditi i raditi, a to se mora shvatiti kao ozbiljan posao, a ne kao hobi. Uspješan bend mora imati svoju autorsku muziku, jer vi onda pravite svoj brend koji postaje prepoznatljiv. Osim za muzičare, ovo važi i za druge umjetnike. Potrebni su tehnički uslovi za stvaranje, što znači da treba novca. Rad na međuljudskim odnosima je jedan od najvažnijih faktora, jer se zbog loših međuljudskim odnosa mnoge stvari raspadaju. Muzičari , ali i drugi umjetnici moraju da shvate koja je to njihova publika, odnosno kome se oni obraćaju. Muzika, kao i drugi vidovi umjetnosti kroz razne kanale komunikacije treba da dopru do publike, mislim prvenstveno na Internet, ali isto tako i na druge medije.” Pored pomenutog rada na novom albumu, snimanja spota, planiranja nove turneje, Sopot će 7. decembra održati koncert u banjalučkom Domu omladine.
Tekst je preuzet sa portala novinar.me