“Bankarski sektor u BiH ima u Centralnoj banci značajna sredstva preko
obavezne rezerve. Doduše, to jesu kratkoročna sredstva, ali su to
sredstva koja bi trebalo da budu plasirana privredi i stanovništvu”,
rekao je Kozarić za “Večernji list”, izdanje za BiH.
Prema njegovim riječima, u BiH trenutno ima 29 banaka i to je previše za
domaće bankarsko tržište, zbog čega u budućnosti očekuje ukrupnjavanje
ovog sektora u BiH.
On je potvrdio da u BiH već došlo do korekcije projekcije godišnjeg ekonomskog rasta sa više od jedan odsto na 0,6 posto.
“Za prvih šest mjeseci ove godine imamo pad izvoza od 5,1 posto, pad
uvoza 0,7 posto, pad industrijske proizvodnje 6,7 posto, dok je
inflacija prilično mirna i iznosi 1,9 posto. Prošlu godinu završili smo
sa stopom inflacije od 3,7 posto, a ove godine očekujemo inflaciju od
oko tri posto”, precizirao je Kozarić.
On je naveo da je na nivou BiH neto plata 836 KM, a platni bilans je
negativan i iznosi 2,2 milijarde KM, što je lošije nego prošle godine.
“To znači da smo i hrane i vode, lijekova, duvanskih prerađevina i
mnogih drugih proizvoda uvozili više, iako sve te proizvode imamo i u
BiH”, rekao je guverner Centralne banke BiH.
Kozarić je ponovio da podržava novi stand by aranžman sa MMF-om, koji
jeste svojevrsno “gašenje požara”, jer je riječ o sredstvima za zamjenu
tranši iz prvog aranžmana koje dospijevaju na naplatu, ali to treba i
da dovede do povećanja fiskalne discipline i ubrzanja reformi u BiH.
Prema njegovim riječima, karensi bord će i dalje ostati model za
makroekonomsku stabilnost BiH, jer je u prethodnom periodu potvrdio
svoju opravdanost, otpornost na krizu, drži nisku inflaciju, a
privrednicima garantuje očuvanje zarade.