Astrofizičar koji proučava evoluciju galaksija, inženjer elektrotehnike koji je učestvovao u projektovanju robota, organski hemičar koji je tokom pandemije radio na lijekovima protiv kovida 19, kao i brojni ljekari, ekonomisti, sociolozi i politikolozi – svi oni našli su se među novim poslanicima Narodne skupštine Srbije.
Ugledni naučni časopis Science piše da bi Srbija mogla dobiti jedan od najobrazovanijih parlamenata na svijetu, nakon što je studentski pokret „Studenti pobjeđuju“ osvojio 141 od ukupno 250 poslaničkih mjesta.
Posebno je zanimljivo da desetine izabranih predstavnika dolaze iz akademske zajednice, a više od polovine njih ima doktorske diplome iz oblasti nauke ili medicine.
Nakon 13 godina vlasti Aleksandra Vučića, prvo kao premijera, a potom kao predsjednika Srbije, nova politička grupacija najavila je borbu protiv korupcije, jačanje vladavine prava i uspostavljanje sistema u kojem će stručnost i rezultati imati veću ulogu.
Za naučnu zajednicu u Srbiji ova promjena predstavlja i mogućnost za drugačiji odnos države prema univerzitetima, istraživanju i visokom obrazovanju.
Kako su studenti doveli desetine naučnika u parlament?
Pokret iz kojeg je nastala Studentska lista proizašao je iz masovnih protesta pokrenutih nakon pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi.
Studenti su za tragediju okrivili korupciju i nedostatak odgovornosti u javnom sektoru, zahtijevajući transparentnu istragu i pravdu. Kako njihovi zahtjevi nisu bili ispunjeni, protesti su se širili i privlačili podršku profesora, istraživača, nastavnika i građana širom Srbije.
Do maja 2025. godine studenti su zatražili vanredne izbore i počeli da sastavljaju listu kandidata. Umjesto da sami preuzmu kandidature, odlučili su da podrže ljude kojima vjeruju – među njima akademske radnike, poljoprivrednike, advokate, umjetnike, nastavnike i jednog bivšeg košarkaša.
Na prvom mjestu numerisane liste kandidata nalazi se Ilija Srdanović, kardiolog, ali on nije zvanični lider pokreta i njegova buduća uloga u politici još nije jasna.
Mnogi izabrani kandidati nemaju prethodno političko iskustvo, a dio njih mogao bi nastaviti svoje akademske karijere uz poslanički mandat. Srpski parlament omogućava poslanicima da obavljaju i druge poslove, ukoliko ne postoji sukob interesa.
Molekularni biolog Željko Popović sa Univerziteta u Novom Sadu smatra da bi stručnost novih poslanika mogla biti značajna za reformisanje države.
Naučnici očekuju kraj političkog pritiska na univerzitete
Posebna očekivanja odnose se na budućnost nauke i visokog obrazovanja. Prema pisanju časopisa Science, tokom prethodnih godina akademske slobode u Srbiji bile su pod pritiskom, univerziteti su postajali sve više politizovani, a pojedini kritičari vlasti suočavali su se sa profesionalnim posljedicama.
Bioarheolog Sofija Stefanović sa Univerziteta u Beogradu ocijenila je da je izborni rezultat od presudnog značaja za univerzitete.
– Za naše univerzitete ova pobjeda je presudna – ona odmah zaustavlja aktivno razgrađivanje visokog obrazovanja koje je sprovodio prethodni režim – rekla je Stefanović.
Dodala je da će nova vlast najprije morati da obnovi vladavinu prava i obračuna se sa korupcijom, zbog čega će za potpun oporavak naučnog sektora biti potrebno vrijeme.
Optimističan je i rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji je poručio da su bolja vremena pred Srbijom.
Jedna od novoizabranih poslanica, hemičarka Marija Lesjak sa Univerziteta u Novom Sadu, istakla je da univerzitet mora imati slobodu da istražuje, razmišlja i iznosi kritike bez straha od političkih posljedica.
– Univerzitet mora biti slobodan da razmišlja, sprovodi istraživanja i iznosi kritike, bez straha od političkih posljedica – poručila je Lesjak.
Više novca za nauku i kraj političkog odlučivanja o istraživanjima?
Među problemima na koje ukazuju istraživači nalazi se i sistem finansijskog upravljanja univerzitetima. Centralizovani sistem državnog trezora, prema ocjeni pojedinih akademskih radnika, ograničava mogućnost fakulteta da samostalno upravljaju sredstvima i planiraju razvoj.
Naučnici traže i da finansiranje istraživanja bude zasnovano na kvalitetu projekata, a ne na političkim ili ličnim vezama.
Fizičar Miodrag Krmar sa Univerziteta u Novom Sadu, koji je bio kandidat Studentske liste, ocijenio je da je dosadašnji način raspodjele novca ozbiljno narušavao kvalitet naučnog rada.
Program Studentske liste predviđa predvidljivije finansiranje nauke, nezavisan Fond za nauku, prestanak političkog miješanja u ocjenjivanje istraživačkih projekata i podršku naučnicima koji rade u inostranstvu, a žele da se vrate u Srbiju.
Jedan od važnih ciljeva je i zaustavljanje dugogodišnjeg odliva stručnjaka iz zemlje, kao i stvaranje uslova u kojima bi mladi istraživači mogli da grade karijere u domaćim naučnim institucijama.
Može li najobrazovaniji parlament promijeniti Srbiju?
Pred novom političkom grupacijom sada je zadatak formiranja vlade i definisanja budućeg pravca Srbije. Međutim, broj doktorskih diploma i akademskih titula sam po sebi ne garantuje uspjeh reformi.
Mnogi izabrani poslanici prvi put ulaze u politiku, a transformacija institucija, naučnog sistema i univerziteta zahtijevaće vrijeme, političke dogovore i konkretne rezultate.
Popović upozorava da promjene u istraživačkom sektoru neće biti ni jednostavne ni brze. Ipak, smatra da je studentski pokret pokazao da akademska zajednica može imati značajnu društvenu ulogu.
Prema njegovim riječima, profesori i istraživači tokom protesta nisu ostali po strani, već su zajedno sa studentima učestvovali u borbi za vrijednosti koje smatraju zajedničkim.
– Pokazali smo da smo dio ovog društva, svim srcem i dušom, i da smo spremni da učinimo sve kako bismo odbranili naše zajedničke vrijednosti i našu slobodu – poručio je Popović.
Kako zaključuje Science, pred Srbijom je prilika da promijeni odnos prema nauci, obrazovanju i akademskim slobodama. Da li će se očekivanja istraživača pretvoriti u konkretne reforme, pokazaće potezi buduće vlade.