Šeficu hrvatske diplomatije do kraja ove godine
čeka burno razdoblje u kojem će se, kako je kazala, usredotočiti na
četiri glavne teme: pitanje ratifikacije Pristupnog ugovora RH s EU,
bilateralne posjete i multilateralnu saradnju, pokretanje ili ubrzavanje
dugoročnih hrvatskih projekata, poput Centra izvrsnosti i Jadranske
Provanse, kao i rješavanje nekih konkretnih pitanja uključujući dogovor s
EU institucijama o finansiranju povezivanja juga hrvatskog, a time i EU
teritorija, te priprema određenih zakona vezanih uz članstvo u EU.
“Ratifikacija
je naša apsolutna zadaća i nikako ne smijemo podleći poznatoj ‘bolesti’
koja postoji u ovoj zemlji a to je da se posustane pred sam kraj”,
kazala je Pusić.
Ugovor o pristupanju RH s EU do
sada je “ratificiralo formalno 11, a faktički 12 zemalja, a do kraja
godine trebalo bi ga ratificirati još devet zemalja”.
Hrvatska
ministrica bi radi ubrzavanja ili dovršetka procesa ratifikacije
Pristupnog ugovora do kraja ove godine trebala posjetiti Veliku
Britaniju, Francusku, Španiju i Finsku. Ministrica Pusić ne očekuje
probleme vezanu uz ratifikaciju, pa tako ni u slovenskom parlamentu.
“Za
naše odnose bilo bi korisno i pozitivno da slovenska vlada što prije
pošalje prijedlog ratifikacije u parlament”, ocijenila je hrvatska
ministrica ističući da se pitanje Ljubljanske banke ne može vezati uz
pitanje ratifikacije Pristupnog ugovora.
“Problem Ljubljanske
banke treba riješiti i mi smo spremni o tome razgovarati a složili smo
se da se tim pitanjem pozabave imenovani finansijski stručnjaci”, s
hrvatske strane Zdravko Rogić a sa slovenske strane France Arhar, dodal
je.
“Za Hrvatsku je također važno da glavni izvještaj Evropske
komisije u oktobru ove godine bude pozitivan i nadamo se da će se
nakon tog izvještaja smanjiti broj poglavlja za koja podnosimo redovne
izvještaje Komisiji”, kazala je ministrica, ocijenivši kako se ti redovni
izvještaji nisu pokazali lošim modelom kontrole.
Cijeli niz stvari koje
su bile dramatične, poput pitanja brodogradnje i pravosuđa se rješavaju,
nastavila je, dodajući da je zabilježen i napredak u iskorištavanju
fondova “ali tu još ima puno prostora koje Hrvatska treba iskoristiti i
upravo su u toku dogovori o međuresornoj saradnji”.
Šefica
hrvatske diplomatije govorila je i o mogućnosti izgradnje Pelješkog
mosta, projekta koji bi riješio pitanje povezanosti hrvatskog juga s
ostatkom zemlje kao i pitanje transporta ljudi i roba.
“Za
izgradnju mosta dobili smo nedvojbenu potvrdu da je to tip projekta koji
se može natjecati za evropska sredstva a 19. septembra održat će se
sastanak s povjerenicima EK gdje ćemo razgovarati o zahtjevima EU-a što
se tiče poštivanja schengenskih uvjeta. Hrvatska vlada tu vidi svoj
interes i to je problem koji ćemo riješiti”, kazala je, dodajući kako je
rješavanje ovog problema vezano uz trajno rješenje pitanja granice s
BiH.
Za sada se na tom području, podsjetila je, koristi
privremni režim koji je na snazi od 1999. prema sporazumu koji su
potpisali tadašnji predsjednici Tuđman i Izetbegović, koji bi hrvatska
vlada u jesen trebala poslati na ratifikaciju u Sabor.
“O tome
ćemo naravno razgovarati s BiH i nadam se da ćemo to riješiti”,
istakla je, dodajući kako o tom pitanju postoje detaljne analize koje
su između ostaloga ustanovile kako potpisani sporazum poštuje republičke
granice koje su postojale prije osamostaljenja Hrvatske i BiH, a
otočići Mali i Veliki Škoj te vrh Kleka prema privremenom režimu koji je
i formalno na snazi već 13 godinu, pod upravom su BiH.
Hrvatska
mora, da bi se kandiduje za novac iz evropskih fondova za izgradnju
Pelješkog mosta, izraditi predstudiju izvedivosti koja bi trebala biti
gotova za nekoliko mjeseci, a prva sredstva iz kohezijskih fondova za
koje se Hrvatska može kandidovati su ona za 2014. godinu.
Ministrica
je istaknula i važnost regionalne saradnje, te najavila mogućnost
sastanka s novim srbijanskim ministrom vanjskih poslova Ivanom Mrkićem,
kao i posjete Makedoniji i Albaniji. U interesu je Hrvatske, dodala je,
da se čitava regija stabilizira i da zemlje regije što prije krenu
evropskim putem.
Ministrica Pusić će do kraja godine imati
brojne bilateralne susrete, među ostalima i na marginama Opće skupštine
UN-a u New Yorku, te na konferencijama u Beču, Cipru i Bledu. U
Bruxellesu će održati trilateralni sastanak o granicama s bh. ministrom
vanjskih poslova Zlatkom Lagumdžijom i povjerenikom Štefanom Fueleom, u
Parizu će sudjelovati na otvaranju Festivala hrvatske kulture, a u
Dubrovniku bi na sastanku Evropske investicijske banke trebala
predstaviti dva hrvatska projekta Centar izvrsnosti i Jadranska
Provansa. Hrvatska se s ta dva projekta namjerava kandidirati za
financiranje i iz europskih fondova.
Hrvatska se, nastavila je,
namjerava baviti i drugim projektima poput civilnih misija koje bi
pratile vojne mirovne misije. Za sada je Hrvatska u okviru tog projekta
otvorila školu za djevojčice u Afganistanu a planira se i otvaranje
bolnice za obuku primalja u Afganistanu. Hrvatska se, kazala je, u
multilateralnim organizacijama profilirala kao država koja se zalaže za
prava žena i djevojčica u području obrazovanja i zapošljavanja.
Uključujući
i one planirane do kraja ove godine, tokom 2012. hrvatska ministrica
vanjskih i evropskih poslova održat će 46 vanjskopolitičkih aktivnosti,
od čega su 22 bilateralane a 24 multilateralne.