Koalicija za zaštitu Sane je povodom 22. maja – Međunarodnog dana biodiverziteta, dostavila Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zahtjev za odbacivanje Studije uticaja na životnu sredinu hidroelektrane “Medna” na rijeci Sani.
“Smatramo da, poštujući domaće zakonodavstvo i planove, te međunarodno prihvaćeno zakonodavstvo i propise, postoji jak osnov da Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju donese Rješenje o odbijanju studije”, naglasila je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.
Na osnovu Prostornog plana RS do 2015. godine, predviđeno da se gornji tok rijeke Sane proglasi parkom prirode, a da izvori Sane budu pod strogim režimom zaštite, zbog svojih prirodnih i ambijentalnih vrijednosti. U skladu sa tim, Koalicija za zaštitu Sane je 18. januara 2012. godine pokrenula inicijativu za prethodnu zaštitu ovog područja.
“Koalicija
za zaštitu Sane postoji skoro 3 godine i za to vrijeme je aktivno radila na
kampanji protiv izgradnje mini hidroelektrane na izvorima rijeke Sane. Pored
prikupljanja potpisa za peticiju, javnih akcija u Banjaluci i u gradovima kroz
koje Sana teče, imali smo nekoliko okupljanja i na samim izvorima Sane, od
kojih je posljednje, za 22.april – Dan planete Zemlje, okupilo preko stotinu
učesnila. Kampanja je došla do trenutka kada dajemo nadležnim institucijama
izbor da odluče, da li se opredjeljuju za zaštitu ovog područja, ili
nastavljaju sa planom izgradnje mini hidroelektrane, što vodi ka apsolutnoj
devastaciji ove rijeke, njenog izvorišta i okoline. Ukoliko se nastavi sa
planovima izgradnje mini hidroelektrane, kampanju ćemo nastavitii dalje”, rekla je Nataša Crnković za BUKU.
Predstavnici Koalicije su drugi put dobili presudu u svoju korist, a nakon što je tuženo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zbog odobrenja Studije uticaja na životnu sredinu za MHE Medna na izvorima Sane, te sada iz koalicije zahtjevaju rješenje o odbijanju studije, kao jedini razuman pravni korak koji bi trebao da uslijedi.
Na održivo upravljanje, očuvanje i unaprijeđenje vodenih tokova smo se obavezali u skladu sa međunarodnim težnjama za očuvanje vode, kao izuzetno važnog resursa”, ističu iz ove koalicije.
“Koalicija
će, ukoliko ne dođe do odbacivanja ove studije, a nova kada se izradi i dalje
bude negativna za rijeku Sanu, tužiti ponovo nadležno ministarstvo, jer izgradnja
hidroelektrane u blizini izvora Sane bi trajno uništila riblje populacije, a
samim tim i populacije ostalih organizama koji žive u i oko kanjona,
ambijentalne i iskonske vrijednosti koje gornji tok Sane posjeduje i zbog kojeg
je Prostornim planom RS do 2015.godine to područje predviđeno kao zaštićeno i
to strogim režimom zaštite”, objašnjava Crnkovićeva.
“Bosna i Hercegovina se obavezala međunarodnim sporazumima i direktivama, kao što su EU Okvirna direktiva o vodama, EU Direktiva o staništima, Okvirni sporazum o slivu rijeke Save i dr”, ističu iz Koalicije za zaštitu Sane i dodaju da se Republika Srpska dodatno obavezala na brigu o rijekama domaćim zakonima i planovima kao što je Zakon o zaštiti prirode i Prostorni plan RS do 2015. godine.
Boro Marić, iz Udruženja gljivara i ljubitelja prirode iz Mrkonjić Grada, poručuje: “Borba za Sanu predstavlja i našu borbu za budućnost ove zemlje i naših potomaka, te nećemo praviti kompromise, niti odustajati”.
Postavlja se pitanje šta će se desiti ukoliko koalicija ne uspije u svom naumu…
“Planirano
je da se 500 m ispod izvora napravi prva zaustavna brana iz koje bi voda,
umjesto kroz kanjon, proticala kroz cijev prečnika 2,6m u dužini od oko 3 km. Ta
cijev ima protok od 12m3 u sekundi dok
je prosječan protok za Sanu oko 9m3 u
sekundi, a ljeti pada na samo 3m3 pa je
jasno da ništa od biološkog minimuma ne bi ostalo za kanjon koji bi potpuno
presušio. Ispod kanjona bi bilo izgrađeno mašinsko postrojenje i još jedna
zaustavna brana. Moramo napomenuti da su ovo vrlo stara mjerenja, a da nova
nisu vršena prije dodjele koncesije tako da su ove vrijednosti sada sigurno još
niže. Izgradnjom hidroelektrana na izvoru Sane bi se izgubila svaka mogućnost
da se ovaj kraj razvija kroz druge privredne grane, kao što su ribarstvo ili
turizam, za šta su se opštine Mrkonjić Grad i Ribnik već opredijelile u svojim
planovima”, objašnjava Crnkovićeva.