Ako se i dalje ne bude servisirao dug prema Svjetskoj banci, to će rezultovati suspenzijom isplata u okviru razvojnih projekata koji se trenutno finansiraju iz kredita, grantova i zajmova Svjetske banke – istakla je Abreu.
Kako komentarišete činjenicu da BiH od 1. januara ne servisira svoj spoljni dug i da li zbog toga prijeti blokada kredita Svjetske banke?
ABREU: Konstantno pratimo situaciju i nadamo se da će vlasti BiH uskoro postići neophodni dogovor da bi zemlja mogla nastaviti servisirati svoje međunarodne obaveze. Posljedice prolongiranog zastoja u servisiranju spoljnog duga su nemjerljive i potrebno je hitno djelovanje. Postoji potencijalni rizik od blokade kredita Svjetske banke. Da bi se izbjegle sankcije od strane Svjetske banke, uključujući i suspenziju prezentovanja novih projekata na odobrenje, BiH mora do 14. februara 2012. obezbijediti punu otplatu dospjelih iznosa. Ako se i dalje ne bude servisirao dug prema Svjetskoj banci to će rezultovati suspenzijom isplata u okviru razvojnih projekata koji se trenutno finansiraju iz kredita, grantova i zajmova Svjetske banke.
Koliko se trenutno realizuje projekata koje kreditira Svjetska banaka i kolika je njihova vrijednost?
ABREU: Svjetska banka trenutno pruža podršku za 12 projekata u BiH. Ukupna vrijednost tih projekata, koji su u različitim stadijumima implementacije, je 302,3 miliona američkih dolara. U prethodne dvije godine došlo je do ubrzanja implementacije projekata, uz dobru stopu povlačenja sredstava, koja spada među najbolje u regiji Evrope i Centralne Azije. Ti projekti imaju pozitivan uticaj u smislu poboljšanja života ljudi u nekoliko bitnih oblasti kao što su primarna zdravstvena zaštita, energetika, putna infrastruktura, poljoprivreda, zaštita okoline i razvoj malih i srednjih preduzeća.
Smatrate li da je neodgovorno što Ministarstvo finansija i trezora BiH blokira otplatu spoljnog duga, iako novac za te svrhe stoji na računima?
ABREU: Ministarstvo finansija i trezora BiH nas je obavijestilo da su obezbijeđena sredstva za punu otplatu, ali i da postoje neophodne parlamentarne procedure koje se moraju sprovesti prije uplate. Nadamo se da će se te procedure što prije okončati.
Kako ocjenjujete odluku vlasti Republike Srpske da zbog blokade na nivou BiH svoje obaveze isplati direktno putem Trezora RS?
ABREU: Možemo potvrditi da je Svjetska banka primila uplatu od RS. Svjetska banka trenutno drži sredstva koja je dobila od RS, ali ih ne zavodi formalno kao otplatu i neće ih zavesti dok ne dobije instrukcije od vlasti BiH.
Da li su u ovoj godini planirani novi krediti i koji projekti bi trebalo da budu realizovani?
ABREU: U partnerstvu sa vlastima u BiH trenutno pripremamo nove investicione projekte u oblasti navodnjavanja u vrijednosti od 40 miliona dolara, zemljišne administracije u vrijednosti 30 miliona dolara i dodatno finansiranje od 100 miliona dolara za olakšanje pristupa finansijskim sredstvima za mala i srednja preduzeća. Pored toga, Svjetska banka će biti spremna da pruži podršku za druge reformske prioritete vlada u BiH, a naročito za mjere politike, koje mogu biti potrebne kao odgovor na usporen ekonomski rast u cijeloj regiji.
Ekonomska kriza
Gotovo je jedinstveno mišljenje da će ova godina u ekonomskom smislu biti mnogo teža nego prošla. Kakve su procjene Svjetske banke?
ABREU: Naše su projekcije da će ekonomski rast u 2012. biti manji nego u 2011. godini. Za BiH smo predvidjeli ekonomski rast od dva odsto u 2011. i jedan procenat u 2012. godini. Međutim, taj scenario zavisi od urednog rješavanja krize evra. Efekti daljeg globalnog usporavanja i produženih neizvjesnosti u evrozoni mogu uticati na ekonomiju BiH putem smanjenja izvoza u zemlje evrozone, prolongiranja i stagnacije direktnih stranih investicija, otežanog dobijanja kredita od banaka i smanjenja doznaka od dijaspore. Da bi budućnost bila bolja, moraće se ostvariti istinski napredak na političkom frontu. Entitetske i vlasti BiH će morati doći do trajnog kompromisa o raspodjeli prihoda i nadležnosti, a sve vođe, uključujući i lidere socijalnih partnera, treba da smognu hrabrosti da otvoreno iznesu svojim članovima potrebu sprovođenja značajnih reformi i svođenja kolektivnih zahtjeva u okvire koji se uklapaju u fiskalnu realnost.
Tekst je preuzet iz Glasa Srpske