Njemački dug je, tako premašio 2.000 milijardi evra i čini 83 odsto bruto domaćeg proizvoda te zemlje.
Slijedi je Italija sa dugom od 1.843 milijardi evra, koji u BDP-u te zemlje imao udio od 119 odsto.
Treća na listi je Francuska, čiji dug nešto veći od 1.500 milijardi evra čini 82 odsto BDP-a te zemlje, a zatim i Velika Britanija sa dugom od 1.351 milijardu evra. Njen dug opterećuje nacionalni proizvod te zemlje sa 80 odsto.
Iako sa upola manjim dugom od Britanije, Španiju njeno zaduženje košta 60 odsto BDP-a, a na listi slijedi Holandija, čijih nešto manje od 400 milijardi evra duga čini 63 odsto BDP-a.
Sedma na listi nominalnog zaduženja je Belgija sa dugom od 341 milijardu evra, koji čini skoro 100 odsto njenog BDP-a, a zatim i Grčka sa svojih 329 milijardi evra duga i 143 odsto opterećenja BDP-a zemlje.
Na začelju liste su Austrija sa dugom od oko 200 milijardi evra, koji čini 72 odsto njenog BDP-a i Poljska sa takoreći istim dugom i opterećenjm BDP-a sa 55 odsto.
Gledano po učešću u BDP-u, veliku zaduženost sa 96 odsto, odnosno 93 odsto imaju i Irska i Portugal.
Apsolutni rekorder u nezaduženosti je Estonija, na čiji dug otpada samo 7 odsto BDP-a te zemlje.
Fabris: Zabrilnjavajuć nivo duga
Kolike su razmjere krize javnih dugova u EU, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Nikola Fabris je ilustrovao podatkom da je nivo javnog duga u EU 85 odsto bruto domaćeg proizvoda, a po kriterijumu iz Mastrihta ne bi trebalo da bude iznad 60 odsto.
Prosječni nivo budžetskog deficita u EU danas je šest odsto BDP-a, a prema mastrihtškim kriterijumima na bi trebao da pređe tri odsto, podsjetio je on.
U neformalnoj diskusiji sa kolegama sa fakulteta, Fabris je rekao i da kriza javnog duga u Italiji i eventualno u Francuskoj nije toliko opasna, jer je ogromna većina tog duga prema domaćim kreditorima, dok je Grčka u mnogo težoj situaciji, iako ima pet puta manji dug od Italije, zato što su njeni kreditori iz različitih država i ukupan dug je u različitim valutama.