Istraživanje Evropske centralne banke pokazuje rast pritisaka na cijene, dok ekonomisti upozoravaju na “uvoz inflacije” u Bosnu i Hercegovinu
Kompanije širom Evropske unije očekuju rast cijena i troškova u narednih godinu dana, što dodatno pojačava zabrinutost zbog inflacije. Najnoviji podaci ukazuju da bi ekonomski pritisci mogli potrajati, a posljedice će, po svemu sudeći, osjetiti i građani BiH.
Ključne činjenice:
- Rast prodajnih cijena: 3,5%
- Rast ulaznih troškova: 5,8%
- Inflaciona očekivanja porasla na 3%
- Rast kamata i troškova finansiranja
- Smanjena dostupnost kredita
Prema istraživanju SAFE koje je sprovela Evropska centralna banka, kompanije u EU očekuju ubrzanje rasta cijena i troškova u narednih 12 mjeseci. Procijenjeni rast prodajnih cijena iznosi 3,5%, dok su očekivanja rasta ulaznih troškova porasla na čak 5,8%.
U ECB-u ove podatke smatraju ozbiljnim signalom da inflatorni pritisci i dalje nisu pod kontrolom. Posebno zabrinjava činjenica da su kompanije nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku prijavile dodatno povećanje troškova, što potvrđuje direktan uticaj geopolitike na ekonomiju.
Inflaciona očekivanja za narednu godinu porasla su na tri odsto, dok su dugoročne projekcije ostale stabilne. Ipak, rast cijena energenata već sada negativno utiče na ekonomsko raspoloženje u Evropi.
Pored toga, kompanije su prijavile rast kamatnih stopa na kredite i troškova finansiranja, uz blago smanjenu dostupnost kapitala. Ovi faktori dodatno otežavaju poslovanje i mogu usporiti ekonomski rast.
Iako postoje signali da bi ECB mogla zadržati trenutne kamatne stope, sve više ekonomista očekuje njihovo povećanje već u narednim mjesecima.
Profesor Predrag Mlinarević upozorava da su poremećaji u lancima snabdijevanja, posebno zbog rasta cijena nafte, već izazvali inflatorni udar u EU.
– Rast cijena doveo je do pritiska na povećanje plata, što je dodatno povećalo troškove poslodavaca – ističe Mlinarević.
On objašnjava da kompanije kratkoročno mogu odlagati rast cijena, ali dugoročno nemaju izbora nego da ih povećaju, što će dodatno pogoditi potrošače.
Za Bosnu i Hercegovinu to znači gotovo izvjestan scenario „uvozne inflacije“, s obzirom na snažnu povezanost sa evropskim tržištem.
Ako se globalni poremećaji nastave, građani BiH mogli bi se suočiti sa produženim periodom visokih cijena i smanjenom kupovnom moći, što dodatno povećava pritisak na standard i ekonomsku stabilnost.