Ovaj norveški matematičar i sociolog Johan Galt
ung (79) osnivač je modernih Studija mira i član savjetodavnog Komiteta za demokratiju Ujedinjenih nacija.
Nekadašnji je generalni direktor Međunarodnog univerzitetskog centra u Dubrovniku, vrsni poznavalac istorije Balkana i autor više od 100 knjiga.
– BiH se održava na silu. Kada se ta prinuda ukloni, a OHR je dio te prinude, u BiH će biti stvorena mnogo prikladnija ravnoteža za sve, nadam se bez nasilja – kaže Galtung.
Kakvom vidite trenutnu političko-ekonomsku situaciju u BiH i koje je najoptimalnije rješenje za BiH?
GALTUNG: Nikad nisam vjerovao u trajnost BiH. Stanje vidim ovako: Hrvati u BiH najradije bi da budu dio Hrvatske, Srpska se naravno oslanja na Srbiju, ali ne u smislu da bude dio nje, čak ni u nekoj vrsti federacije. Ostaje dovoljno za bošnjački grad-državu sa sjedištem u Sarajevu. To vidim i kao optimalno rješenje za BiH i njene narode, jer je za njih, kao i za državu, najbolje ono što žele i oko čega se slažu baš ti narodi. Sadašnja, potpuno vještačka konstrukcija bez bilo kakve svrhe, koja služi samo za gušenje principa samoodređenja, nije održiva.
Šta je najviše zakočilo i usporilo BiH na putu ka evroatlantskim integracijama?
GALTUNG: Glavna prepreka BiH evroatlantskim integracijama je činjenica da ona nema jedinstvenost potrebnu za članstvo u bilo kojoj organizaciji, bez obzira na to da li je riječ o EU, NATO, pa čak ni o nekoj budućoj zajednici po ugledu na nekadašnju Jugoslaviju, sa otvorenim granicama, zajedničkim ulaganjima. Tri strane će uvijek imati različite stavove, i to će za sve biti problem.
Kada bi mogla da bude zatvorena Kancelarija visokog predstavnika (OHR), a kada bi BiH mogla da postane članicom Evropske unije?
GALTUNG: Sumnjam da članstvo u EU može poslužiti kao sredstvo podmićivanja Srba i Hrvata kako bi oni prihvatili da zaista budu dio BiH. Smatram da to nije moguće, kao što ni članstvo u EU za tadašnju Čehoslovačku, ili bivšu SFRJ, ne bi bilo postojano. BiH se održava na silu. Kada se ta prinuda ukloni, a OHR je dio te prinude, u BiH će biti stvorena mnogo prikladnija ravnoteža za sve, nadam se bez nasilja.
Kako tumačite stalne pokušaje unitarizacije BiH, zahtjeve za formiranje trećeg entiteta i slično?
GALTUNG: Ne postoji jedinstveni bosanskohercegovački identitet. To je na kraju shvatio i bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Pedi Ešdaun, koji je vjerovatno razmišljao o istoriji Britanskih ostrva.
Dakle, po Vama, stanje u BiH – ukratko?
GALTUNG: BiH ne može funkcionisati kao država na taj način. Ne samo RS, već i hrvatski dio. Svi su žrtve življenja u BiH, u kojoj ne žele da žive.
Konfederacija
Vjerujete da će u idućim godinama doći do stvaranja novih konfederacija na Balkanu?
GALTUNG: Konfederacija znači otvorene granice u kombinaciji sa nezavisnošću i shvatanjem da su drugi članovi konfederacije ključni partneri. Nisam siguran da bi BiH te kriterijume mogla da zadovolji, čini mi se stabilnijom konfederacija “Srbija – Kosovo – Albanija”. Međutim, najbolji kandidat za konfederaciju je područje bivše Jugoslavije, što je proces koji će se dogoditi. BiH i Kosovo vjerovatno neće biti u toj konfederaciji (na Kosovu će srpske enklave imati široku autonomiju). Da su se Bošnjaci kao većina ponašali isto onako kao Albanci na Kosovu, kantonizovana BiH bi bila moguća.
Tekst preuzet sa www.glassrpske.com