Sve očigledniji pritisci aktuelne vlasti na gospodina Boška Čeku i Glavnu službu za reviziju javnog sektora Republike Srpske bili su dovoljan povod za razgovor koji slijedi.
BUKA : U dnevnom listu Fokus od 23.11. a u članku naslovljenom „Propusti neznatni, mišljenje naručeno“ prenesena je izjava ministra finansija RS Aleksandra Džombića u vezi sa Izvještajem Glavne službe za reviziju javnog sektora o poslovanju IRB-a, a u kojoj je rekao: „Imamo informacije da prvi nalaz Glavne službe za reviziju nije negativan, ali je na insistiranje to promijenjeno, želeći da se minimizira uloga IRB RS“, Kakva je Vaša reakcija na ovu izjavu?
Mgr Boško Čeko : Izjava ministra finansija RS Aleksandra Džombića u dnevnom listu Fokus u članku pod naslovom ” Propusti neznatni, mišljenje naručeno” da ”prvi nalaz Glavne službe za reviziju nije bio negativan” ne odgovara istini.
Mišljenje Glavnog revizora je dato u Nacrtima revizorskih izvještaja o reviziji finansijskih izvještaja za Investiciono razvojnu Banku (IRB) i Fondove kojim upravlja IRB. Nikada nije dato, niti isticano od strane Glavne službe za reviziju pozitivno ili neko drugo mišljenje izuzev onog koje je navedeno u Nacrtu revizorskog izvještaja. U nacrtima revizorskog izvještaja, zbog utvrđenih nepravilnosti i neusklađenosti, dato je negativan mišljenja na finansijske izvještaje za IRB, Fond stanovanja, Fond za razvoj i zapošljavanje, Akcijski fond, Fond za restituciju.
Važno je istaći, da u Glavnoj službi za reviziju nema prvog ili nekog drugog nalaza revizije, već u skladu sa članom 20. Zakona o reviziji javnog sektora je navedeno; po završetku revizije Glavna služba za reviziju će pripremiti nacrt izvještaja o reviziji i dostaviti licu koje rukovodi institucijom radi davanja pismenih primjedbi, a što je i učinjeno od strane revizije.
Na dostavljene nacrte revizorskih izvještaja, kao i predloge mišljenja shodno navedenom konstatacijama, rukovodstvo Banke je dostavilo primjedbe. Dio primjedbi, dostavljenih od strane IRB i fondova uz odgovarajuću dodatnu dokumentaciju Glavna služba za reviziju je uvažila, što smo i pismeno odgovorili IRB i Fondovima u njenom sastavu.
Međutim, data obrazloženja od IRB i Fondova nisu bili dovoljni da se predloženo negativno mišljenje u Nacrtu izvještaja promijeni u drugo mišljenje.
Da li je promijenjen nalaz Vaše institucije, kako sugeriše ministar Džombić?
Nalaz naše institucije vezan za Nacrt izvještaja revizije nije bitno promijenjen izuzev prihvaćenih primjedbi koje nisu imali bitnog uticaja na iskazano mišljenje u konačnom izvještaju revizije.
Koliko je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS nezavisna institucija odnosno da li postoje pritisci bilo kakve vrste na ovu reviziju?
Glavna služba za reviziju javnog sektora RS je nezavisna institucija. Nezavisnost Glavne službe se obezbjeđuje Zakonom o reviziji javnog sektora Republike Srpske (Sl. Glasnik RS br. 98/05). U član 4. navedenog zakona navodi se: „U sprovođenju svojih dužnosti i nadležnosti u skladu sa ovim zakonom, Glavna služba za reviziju će biti nezavisna i neće podlijegati upravljanju ili kontroli od strane bilo kojeg lica ili institucije, osim one koja je definisana u ovom zakonu.
Glavna služba za reviziju će biti profesionalna i nestranačka i ne smije podržavati niti jednu političku stranku“.
U članu 38. Zakona o reviziji je navedeno: „Lica koja vrše reviziju dužnosti u Glavnoj službi za reviziju na poslovima revizije, neće biti krivično i građanski odgovorna za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti u okviru vršenja svojih dužnosti. Navedena lica imaju pravo na zaštitu od strane državnih organa, od bilo kakvog napada, uvrede ili neopravdane akcije vezano za izvršenje njihovih obaveza“.
U članu 39 i 40 Zakona o reviziji data su ovlašćenja Glavnoj službi za pristup informacijama, prostorijama i dokumentaciji. Aktivnosti iz ova dva člana ne mogu se ograničiti ni po kojem drugom zakonu.
Od osnivanja Glavne službe za reviziju javnog sektora pa do danas , Glavna služba za reviziju i Glavni revizor su izloženi konstantnim pritiscima. Pritisci su najčešći, kada naši revizorski izvještaji budu dostupni javnosti. Bilo je telefonskih prijetnji meni i mojoj porodici u ranijim godinama, podnošenje krivičnih prijava protiv mene i mojih timova, pritisci najodgovornijih u institucijama (vlade i ministara) u pisanim i elektronskim medijima, pritisci na Narodnoj skupštini od strane i pozicije i opozicije, prilikom razmatranja Izvještaja o izvršenim revizijama, pozivi da osnujem stranku ili političku partiju koja će me podržavati, izjave „da se nije usvojio Izvještaj o radu Glavne službe za proteklu godinu“ iz razloga što se vodila politička tuča između pozicije i opozicije, kao i neargumentovana izjava premijera RS, da izvještaji Glavnog revizora su više nanijeli štete nego koristi Republici Srpskoj.
Svi ovi pritisci imaju za cilj da se utiče na rad i disciplinuje Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske.
Mogu li ovakve i slične izjave ugroziti rad Vaše institucije?
Da. Postavlja se pitanje, kako da postupaju revizori u toku provođenja revizije, ako im neko ograniči njihova zakonska ovlašćenja. U tom slučaju, revizori imaju pravo na zaštitu od strane državnih organa, od bilo kakvog napada, uvrede ili neopravdane akcije vezano za izvršenje njihovih poslova. Šta, ako ih upravo oni koji trebaju da ih štite, vrše pritiske na revizore.
Kako vidite budućnost Glavne službe za reviziju a u svjetlu donesenog zaključka Narodne Skupštine, kojim se zahtijeva profesionalna ocjena rada Glavne službe za reviziju u skladu sa Zakonom o reviziji javnog sektora? Koji su naredni koraci po ovom pitanju?
Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske će nastaviti da radi u skladu sa odredbama Zakonom o reviziji javnog sektora, internim aktima i uputstvima i planovima rada. Zaključak Narodne skupštine RS predstavlja ograničenje i uticaj na rad Glavne službe jer se poziva na INTOSAI Međunarodne standarde revizije, a upravo sam Zaključak je suprotan tim standardima. Što se tiče profesionalne ocjene rada Glavne službe za reviziju, to je upravo regulisano Zakonom o reviziji javnog sektora RS u članu 15. u stavu 4., 5. i 6. Inicijativu za takvom revizijom daje skupštinski Odbor za reviziju NS RS, a ne Glavna služba.
Takvu reviziju Glavna služba je imala 2004 godine od strane zajedničke inicijative OECD-a, SIGME i Evropske unije pod pokroviteljstvom EU. Sačinjen je Izvještaj kolegijalne revizije o vrhovnim revizorskim institucijama Bosne i Hercegovine 31. marta 2005 godine. Tim revizora koji su napravili procjenu se sastojao od:
g-dina Jana Pitear Lingena, šefa kabineta holandskog člana evropskog Suda za reviziju, Hervea Adriana Metzgera, resornog savjetnik, Sud za reviziju Francuske (Cour des comptes), Herwarta Sorgatza, člana njemačkog Suda za reviziju (Bundesreshnungshof), Joopa Vrolijka, bivšeg zamjenika direktora Suda za reviziju Holandija (Algemene Rekenkamer),U ime SIGMA-e g-din Francios-ROGER Cazala glavni savjetnik, Sud za reviziju Francuske.
Navedeni Izvještaj je dostavljen i bio na razmatranju Komisije za privredu i finansije Narodne skupštine RS. Poslije razmatranja zaključaka i preporuke od strane SIGME. Narodna skupština RS je u cilju jačanja nezavisnosti rada i kapaciteta Glavne službe za reviziju, predložila i usvojila krajem 2005 godine Novi zakon o reviziji javnog sektora.
U mnogim zemljama Glavna služba za reviziju javnog sektora je uvrštena u Ustav zemlje i ima i Ustavnu zaštitu, što nije slučaj kod nas, i na tom području, treba da se radi prilikom razmatranja Ustavnih promjena u RS.
Ukoliko imate i drugih pitanja u vezi rada Glavne službe za reviziju spremni smo da Vam iziđemo u sustret, jer ovoj instituciji, zbog transparentnosti rada potrebna je i Vaša podrška i podrška javnosti.