Ključni nalazi iz Izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu

Evropska komisija objavila je danas Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine koji za Evropsko vijeće nije obavezan dokument, ali služi kao polazna osnova.

Obraćajući se na Press konferenciji predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je kako je pohvalno brzo formiranje državne vlasti u BiH nakon izbora 2022. U Izvještaju se navodi da u vezi sa socio-ekonomskim reformama u skladu sa preporukama Komisije nisu preduzeti koraci.

„Otvorili smo vrata širom, pozvali da BiH uđe, ali da bi se ušlo, rezultati se moraju vidjeti”, poručila je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Prenosimo ključne nalaze iz Izvještaja o BiH za 2023. godinu:

Što se tiče političkih kriterija , izbori su održani u listopadu 2022. Visoki predstavnik više je puta intervenirao u izbornim pitanjima, uključujući večer na dan izbora, što je prema OSCE/ODIHR-u dovelo u pitanje pravnu sigurnost.

Sva zakonodavna i izvršna tijela na državnoj i entitetskoj razini uspostavljena su do svibnja 2023. Novo Vijeće ministara na državnoj razini preuzelo je dužnost krajem siječnja, uz potporu vladajuće koalicije koja uključuje SNSD, HDZ BiH i ‘trojku’ (SDP, NiP, Naša Stranka ). Državni proračun za 2023. usvojen je u ožujku. Novo Vijeće ministara poduzelo je značajne korake u usvajanju reformi EU-a nakon dodjele statusa kandidata: usvojilo je strategiju o organiziranom kriminalu, ažuriranu procjenu rizika i popratni akcijski plan za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, kao i strategije i akcijske planove o migraciji i terorizmu. Također je imenovao Nadzorno tijelo za provedbu Državne strategije procesuiranja ratnih zločina. Kontaktna točka s Europolom konačno je započela s radom u lipnju 2023. Vijeće ministara također je odobrilo niz nacrta zakona, posebice o: integritetu u pravosuđu; prevencija mučenja (određivanje pučkog pravobranitelja kao nacionalnog preventivnog mehanizma); stranci; i sloboda pristupa informacijama. Parlament ih je usvojio u kolovozu i rujnu 2023.  

Niz odluka Ustavnog suda tek treba biti u potpunosti provedeno, uključujući i odluke o državnoj imovini. Ustavni sud suspendirao je ili ukinuo nekoliko pravnih i političkih akata entiteta Republika Srpska . Rukovodstvo entiteta je odlučilo provoditi takve zakone, ali ugrožava pravnu sigurnost. Entitetska skupština pozvala je ustavne suce na državnoj razini da podnesu ostavke, au lipnju 2023. legalizirala je neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i neprovođenje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i narušavanja ustavno-pravnog poretka zemlje. Skupštine oba entiteta trebale bi brzo imenovati suce na upražnjena sudačka mjesta i osigurati puni sastav Ustavnog suda.

I dalje su potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom Sejdić-Finci .

Nisu poduzeti nikakvi koraci za razvoj socioekonomskih reformi u skladu s preporukama Komisije i zajedničkim zaključcima gospodarskog i financijskog dijaloga. Kontinuirane protekcionističke mjere zabrinjavaju u provedbi SSP-a. Politički dijalog u okviru SSP-a obnovljen je nakon njegove političke blokade 2021.-2022. Bosna i Hercegovina još uvijek nije izradila nacionalni plan za usvajanje pravne stečevine EU (NPAA), kako to zahtijeva SSP.

Postignut je određeni napredak u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP). Bosna i Hercegovina je značajno poboljšala svoju usklađenost s vanjskom politikom EU. Vlasti i stranke entiteta Republika Srpska zalagale su se za neutralan stav prema agresiji Rusije na Ukrajinu, osporavajući usklađenost te zemlje s izjavama EU i opstruirajući punu provedbu restriktivnih mjera protiv Rusije. Bosna i Hercegovina je pokrenula ratifikaciju dva regionalna sporazuma o mobilnosti, a isto treba učiniti i za sporazum o besplatnom putovanju s osobnim iskaznicama.

Reforma javne uprave

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema i postigla je određeni napredak u reformi javne uprave (PAR). Neki pozitivni koraci poduzeti su (i) usvajanjem aranžmana koordinacije reforme javne uprave (‘zajednička platforma’), uključujući političko tijelo za donošenje odluka; (ii) provedbu sveobuhvatnog upravljanja javnim financijama na razini cijele zemlje, (iii) poboljšanje kapaciteta za javne konzultacije na državnoj razini i o procjeni regulatornog učinka u entitetu Republika Srpska , (iv) usvajanje strategije upravljanja ljudskim resursima u entitetu Federacija, (v ) unapređenje stručnog usavršavanja i ocjenjivanja rada u entitetu Federacija i na državnoj razini, te (vi) donošenje Zakona o slobodi pristupa informacijama, s ciljem poticanja proaktivnog objavljivanja i transparentnosti. Oko pet godina nakon usvajanja, akcijski plan reforme javne uprave proveden je samo u ograničenoj mjeri. Zakoni o državnoj službi još uvijek nisu međusobno usklađeni, a načela zasluga nisu sadržana u postupcima zapošljavanja. Praćenje ljudskih resursa nije učinkovito u otkrivanju nepravilnosti. Političko tijelo za donošenje odluka, uključeno u ‘zajedničku platformu’, tek treba postati operativno kako bi učinkovito upravljalo reformama. Kapacitet koordinatora za reformu javne uprave na entitetskoj razini i dalje je slab. Bosna i Hercegovina treba dovršiti bitne korake za poboljšanje cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa kreiranju politika na razini cijele zemlje.

Pravosuđe

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema što se tiče njenog pravosuđa. Postignut je određeni napredak u ovom području. Bosna i Hercegovina je u rujnu 2023. godine donijela izmjene i dopune Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) s ciljem uspostave sustava provjere imovinskih izjava sudaca, tužitelja i članova VSTV-a, doduše s izmjenama u odnosu na verziju u kojoj je Konzultirana je Venecijanska komisija. Takve promjene ometaju učinkovitost sustava za prijavu imovine i stoga ih je potrebno izmijeniti. Vijeće ministara također je imenovalo novo nadzorno tijelo za nadzor provedbe Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Neovisnost i nepristranost pravosuđa nije se poboljšala. Izvršna i zakonodavna vlast nisu usvojile dodatne mjere zaštite. I dalje je prisutna nedosljednost i preširoka diskrecija u primjeni pravila o imenovanju, stegovnoj odgovornosti, napredovanju i sukobu interesa sudaca i tužitelja. Trajni i očiti znakovi pogoršanja i dalje zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe. Loše funkcioniranje pravosudnog sustava nastavilo je potkopavati uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Skupština entiteta Republika Srpska pozvala je ustavne suce na državnoj razini da podnesu ostavke i legalizirala neprovođenje odluka Ustavnog suda, čime je doveden u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i narušen ustavno-pravni poredak zemlje.

Borba protiv korupcije

Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripreme u prevenciji i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala . Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Postignut je određeni napredak u borbi protiv organiziranog kriminala. Vijeće ministara usvojilo je strategiju o organiziranom kriminalu, strategiju i akcijski plan za borbu protiv terorizma, ažuriranu procjenu rizika i prateći akcijski plan za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. Kontakt točka za suradnju s Europolom započela je s radom u lipnju 2023. Ministarstvo pravosuđa tek treba uputiti Vijeću ministara na usvajanje nacrt državnog zakona o sprječavanju sukoba interesa u skladu s europskim standardima. Iako je bilo nekih optužnica koje se odnose na korupciju na visokoj razini, cjelokupna evidencija o sprječavanju i suzbijanju korupcije (uključujući na visokoj razini) i dalje je beznačajna zbog operativne neučinkovitosti i političkog uplitanja. Postoje sustavni nedostaci u operativnoj suradnji između agencija za provedbu zakona u borbi protiv organiziranog kriminala, zbog neusklađenog kaznenog zakonodavstva, slabe institucionalne koordinacije i vrlo ograničene razmjene obavještajnih podataka. Zločinačke organizacije iskorištavaju pravne i administrativne rupe. Policija je osjetljiva na političko uplitanje. Financijske istrage i zapljena imovine također su uglavnom neučinkovite. Proaktivan pristup ostaje temeljan za suzbijanje kriminalne infiltracije u političkim, pravnim i ekonomskim sustavima. Suradnju s Eurojustom i Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) još treba pojačati. Nadovezujući se na neke operativne uspjehe u 2023. godini, Bosna i Hercegovina treba nastaviti s naporima u borbi protiv terorizma i trgovine drogom i mora povećati svoje kapacitete za to. Hitno je potrebno usvojiti novi zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u skladu s pravnom stečevinom EU.

Ljudska prava i sloboda medija

Zakonodavni i institucionalni okvir o temeljnim pravima uglavnom je uspostavljen. U kolovozu 2023. Sabor je donio Zakon o slobodi pristupa informacijama i izmijenio Zakon o pučkom pravobranitelju za ljudska prava kako bi ga odredio kao nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja. I dalje su potrebne značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja biračka prava te kako bi se osiguralo nediskriminatorno, uključivo i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući prevladavanje prakse ‘dvije škole pod jednim krovom’. Povorke ponosa održavaju se redovito od 2020. godine, a akcijski plan o pravima lezbijki, gejeva, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer (LGBTIQ) osoba usvojen je u srpnju 2022. Akcijski plan za ravnopravnost spolova usvojen je u listopadu 2023. zasnovano nasilje, zlostavljanje pritvorenika i neadekvatna zaštita manjina, uključujući Rome, i dalje izazivaju zabrinutost.

Došlo je do nazadovanja u jamčenju slobode izražavanja i slobode medija zaštitom novinara od prijetnji i nasilja te osiguravanjem financijske održivosti javnog RTV sustava. Kaznene kazne za klevetu, ponovno uvedene u entitetu Republika Srpska u srpnju 2023., ozbiljno utječu na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i medija. U rujnu 2023., nacrt zakona koji cilja grupe civilnog društva kao ‘strane agente’ također je usvojen u prvom čitanju u skupštini entiteta Republika Srpska ; ako se u potpunosti usvoji, to bi označilo još jedan veliki korak unatrag vrijedan žaljenja i koji se ne može poreći.

Migracije

Bosna i Hercegovina je nastavila poduzimati korake za poboljšanje upravljanja migracijama . Bosna i Hercegovina usvojila je novu strategiju i akcijski plan o migracijama i azilu i sada ih treba implementirati. Zakon o strancima usvojen je u rujnu 2023. Velike slabosti još uvijek ometaju pružanje potrebne pomoći. Bosna i Hercegovina mora hitno pojačati napore kako bi osigurala pristup azilu i ojačala upravljanje granicama. Bosna i Hercegovina na zadovoljavajući način provodi strategiju integriranog upravljanja granicom i trebala bi na vrijeme usvojiti strategiju i akcijski plan za 2024.-2029.

Ekonomski kriteriji

Što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Suradnja i koordinacija kreiranja ekonomske politike na državnoj i međuentitetskoj razini dodatno je pogoršana. Kao rezultat toga, unutarnje tržište zemlje ostaje fragmentirano, što nepovoljno utječe na poslovno okruženje. Nezaposlenost je i dalje vrlo visoka, a migracija radne snage i dalje je prisutna. Program gospodarskih reformi zemlje (ERP) i dalje je loše kvalitete, a provedba reformi je ograničena. ERP ne sadrži dovoljno vjerodostojnih mjera za cijelu zemlju za rješavanje glavnih strukturnih gospodarskih izazova u vezi s poslovnim okruženjem, neformalnom ekonomijom, javnim poduzećima, zelenim i digitalnim prijelazima i nezaposlenošću. Sve u svemu, ekonomski učinak Bosne i Hercegovine i dalje je ispod svog potencijala, budući da je donošenje politika ometeno političkim zastojem, pretjerano kratkoročnim pristupom i nedostatkom fokusa na političke mjere za izgradnju rasta.

Bosna i Hercegovina je između rane faze i određene razine pripremljenosti u smislu kapaciteta da se nosi s pritiskom konkurencije i tržišnim silama u EU, te je postigla ograničen napredak u ovoj oblasti. Kvaliteta obrazovanja ostala je niska, a zemlja i dalje zaostaje u energetskoj i digitalnoj tranziciji. Kao odgovor na promjene u globalnoj potražnji, došlo je do određenih strukturnih prilagodbi, s fokusom dodane vrijednosti na usluge, kao što su trgovina, IT i turizam. Gospodarska integracija s EU-om i dalje je visoka, ali je ukupna trgovina ispod potencijala.

Bosna i Hercegovina je između rane faze i određene razine pripreme u svojoj sposobnosti da preuzme obveze članstva u EU. Mora značajno ubrzati usklađivanje s pravnom stečevinom EU -a te implementirati i provoditi potrebno zakonodavstvo. U većini poglavlja pravne stečevine EU- a tijekom izvještajnog razdoblja postignut je ograničeni ili nikakav napredak .

Javne nabavke

Bosna i Hercegovina ima određeni stupanj pripremljenosti i postigla je ograničen napredak u oblasti javnih nabava usvajanjem određenih podzakonskih akata. Zakonodavstvo je potrebno dodatno uskladiti s pravnom stečevinom EU, uključujući i područje koncesija. Postignut je ograničen napredak u statistici ; pripreme za sljedeći popis stanovništva jedva da su napredovale i proizvodnja makroekonomske statistike i dalje odstupa od pravne stečevine EU . Postignut je određeni napredak u javnoj unutarnjoj financijskoj kontroli (PIFC) u smislu provedbe strategija PIFC-a u entitetima i na državnoj razini.

Potrebni su veliki koraci za usklađivanje pravnog okvira u cijeloj zemlji s pravnom stečevinom EU na unutarnjem tržištu (slobodno kretanje robe, radnika, usluga i kapitala, pravo trgovačkih društava, intelektualno vlasništvo, politika tržišnog natjecanja, financijske usluge, zaštita potrošača i zdravlja) kao kao i uspostaviti unutarnje tržište unutar zemlje. Bosna i Hercegovina nije napredovala u ovom klasteru. Postupci i zakonodavstvo koji se razlikuju između entiteta stvaraju prepreke konkurentnosti i rastu te ometaju provedbu. Bosna i Hercegovina bi trebala poboljšati koordinaciju među relevantnim tijelima u svim područjima kako bi postigla pristup na razini cijele zemlje i poboljšala njihovu evidenciju o provedbi. Trebao bi ukinuti procedure glasovanja na temelju etničke pripadnosti u Vijeću za tržišno natjecanje i Vijeću za državnu pomoć te uspostaviti fond za financijsku stabilnost kao dio okvira za sanaciju banaka. Ovaj klaster je ključan za pripreme Bosne i Hercegovine da ispuni zahtjeve jedinstvenog tržišta EU i vrlo je važan za ranu integraciju i razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta, kao i da zemlja ima koristi od Ekonomskog i investicijskog plana i novog Plan rasta za Zapadni Balkan.

Bosna i Hercegovina je postigla ograničen ili nikakav napredak u područjima konkurentnosti i uključivog rasta (oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetnička i industrijska politika, znanost i istraživanje, obrazovanje i kultura i carine). Nije pokazao napredak u drugim područjima (ekonomska i monetarna politika) gdje je u ranoj fazi ili ima neku razinu pripreme. Ta su područja značajno povezana s programom gospodarskih reformi. Zemlja treba uvesti socio-ekonomske reforme kako bi riješila strukturne slabosti, uključujući nisku konkurentnost i visoku nezaposlenost. Bosna i Hercegovina je postigla određeni ili ograničeni napredak u zelenoj agendi i klasteru održive povezanosti, gdje je u ranoj fazi kada je riječ o energiji, okolišu i klimatskim promjenama. Ima određenu razinu pripremljenosti u područjima prometa i transeuropskih mreža. Potrebni su daljnji koraci u mjerama reforme povezanosti i usklađivanju s Uredbama o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) i transeuropskim energetskim mrežama (TEN-E). Zelena tranzicija i održiva povezanost ključni su za gospodarsku integraciju unutar regije i s EU-om. Potrebno je ubrzati provedbu Gospodarskog i investicijskog plana i Zelene agende za zapadni Balkan.

Bosna i Hercegovina nije postigla napredak u područjima resursa, poljoprivrede i kohezije (poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo i akvakultura te financijske i proračunske odredbe), gdje je priprema uglavnom u ranoj fazi. Mora pojačati svoje napore u pripremi i usvajanju strategije ruralnog razvoja za cijelu zemlju nakon 2021., uskladiti svoje zakonodavstvo o sigurnosti hrane, veterinarskoj i fitosanitarnoj politici i ojačati svoju administrativnu sposobnost. Administrativne kapacitete laboratorija i središnjih baza podataka tek treba ojačati. Također je potrebno uložiti više napora kako bi se pripremila i usvojila državna strategija za ribarstvo i akvakulturu te uskladilo prikupljanje podataka. Bosna i Hercegovina treba pristupiti izradi strategije regionalnog razvoja za cijelu državu.

Bosna i Hercegovina ima određenu razinu pripremljenosti u klasteru vanjskih odnosa . Njegova usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a (ZVSP) značajno se poboljšala, posebice izjavama visokog predstavnika u ime EU-a i odlukama Vijeća o restriktivnim mjerama nakon agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine, iako provedba sankcija ostaje izazov. Bosna i Hercegovina ponovno je jednostrano uvela i nastavila izvozna ograničenja kršeći odredbe SSP-a, što je zabrinjavajuće za trgovinsku i trgovinsku politiku. Država treba provesti dodatne protokole uz Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) o olakšavanju trgovine te trgovini i uslugama te brzo usvojiti dodatni protokol o rješavanju sporova. Bosna i Hercegovina nastavila je aktivno sudjelovati u regionalnoj suradnji i održavati dobrosusjedske odnose. Mora brzo ratificirati tri regionalna sporazuma o mobilnosti.

Bosna i Hercegovina je 2022. godine primila 45,5 milijuna eura u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć 2021.-2027. (IPA III) [1] , pružajući potporu za programe u području pravosuđa, reforme javne uprave, upravljanja javnim financijama, EU integracija, okoliša i klimatske promjene, zapošljavanje i socijalna zaštita. Ovaj skup programa, nadopunjen paketom programa za više zemalja, značajno doprinosi provedbi Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan i Zelene agende .

Godišnji akcijski plan za 2023. sastoji se od paketa energetske potpore za zapadni Balkan i osigurava 70 milijuna eura za smanjenje socio-ekonomskog utjecaja rastućih cijena energije, posebno na mala i srednja poduzeća i kućanstva, te za potporu prijelazu na obnovljivi izvori energije, u skladu s prioritetima Gospodarskog i investicijskog plana EU za zapadni Balkan.

Usvajanje sektorskih strategija za cijelu državu ostaje ključni uvjet za Bosnu i Hercegovinu kako bi u budućnosti mogla u potpunosti iskoristiti IPA sredstva. Vijeće ministara hitno treba imenovati nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije