Željeznička stanica u mjestu Štrpci kod Rudog ni
do danas nije obilježena kao mjesto otmice 20 putnika. Takvu i slične nepravde
već godinama nastoje ispraviti aktivisti iz Bosne i Hercegovine koji uz pomoć
Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd mapiraju i obilježavaju
neobilježena mjesta stradanja. U 19. akciji po redu obilježili su dvije
lokacije koje su bile zatočenički objekti pod kontrolom jedinica ARBiH na
području Hrasnice kod Ilidže, zatočeničke objekte i mjesta egzekucija i
masovnih grobnica bošnjačkih žrtava na širem području Kalinovika te željezničku
stanicu Štrpci kod Rudog gdje su
pripadnici paravojne formacije „Osvetnici“, iz voza koji je saobraćao na
pruzi Beograd-Bar 1993. oteli dvadeset putnika nesrpske nacionalnosti koje su
potom ubili u mjestu Mušići, a kasnije tijela bacili u jezero Perućac.
Aktivistima se na području Kalinovika pridružio i
Amer Kadić, član Udruženja „Istina Kalinovik ‘92“ koje nastoji obilježiti
zatočeničke objekte za Bošnjake kao i lokacije egzekucija i masovnih grobnica
na području Kalinovika.
„U „Barutnom magacinu“ kojeg smo upravo
obilježili bilo je zatočeno 80 osoba sa područja Kalinovika, pretežno
muškaraca, tu su bili maltretirani, a potom su odvoženi kamionima do lokacije
na Mehkim brdima i drugdje gdje su ubijeni. Ovdje ne postoji spomenik jer je
ovo vojna imovina, dijelom i općinska, i mi tu nemamo nikakvu mogućnost
dogovora sa Općinom Kalinovik. Udruženje svake godine dolazi i organizira
obilježavanje stradanja, posjećujemo ovu i druge lokacije i mi ćemo ustrajati
na tome da to obilježavamo dok god postojimo“, kazao je Kadić dodavši da bi za
njih i za cijeli Kalinovik bio veliki pomak naprijed da se ova mjesta dostojno
obilježe. U nemogućnosti postavljanja trajnog obilježja, preživjeli i porodice
ubijenih su neke od lokacija, posebno one u šumskim predjelima, obilježili
starim gumama, farbom i na druge načine. Osim „Barutnog magacina“ aktivisti su
u ovoj akciji obilježili i lokacije egzekucije i masovnih grobnica na prevoju
Rogoj kao i na lokalitetu Mehkih brda u okolini Kalinovnika.
Sud BiH osudio je za zločine počinjene na
području Kalinovika Bundalo Ratka na 19 i Zeljaja Neđu na 15 godina zatvora te
Đorđislava Aškrabu na 7 godina zatvora. Za zločine u Kalinoviku pred Haškim
tribunalom osuđeni su Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić.
Više objekata na području Hrasnice kod Ilidže su
u periodu od 1992. do 1994. godine služili kao zatočenički objekat za vojnike i
civile srpske nacionalnosti. Objekti su bili pod upravom ARBiH, a zatočenici
su držani u nehumanim uslovima i bili podvrgnuti ubistvima, zlostavljanju i premlaćivanjima. Aktivisti su na području
Hrasnice u ovoj akciji obilježili dvije lokacije zatočenja – podrumske
prostorije u blizini jednog od solitera te obližnje garaže. Za zločine na području Hrasnice pred
Apelacionim sudom u Beogradu osuđen je Husein Mujanović na 4 godine i šest
mjeseci zatvora. Sud Bosne i Hercegovine prvostepenom presudom oslobodio je
Senada Gadžu, Zaima Laličića i Sulju Hebiba optužbi za zločine nad civilima u
Hrasnici.
„Ovu aktivnost provodimo na području Bosne i
Hercegovine od 2015. godine i do sada smo obilježili 140 lokacija. Ovom
inicijativom želimo da potaknemo inkluzivnu kulturu sjećanja i suočavanje s
prošlošću. Na ovoj stanici do danas ne postoji nikakvo obilježje koje će reći
što se ovdje točno desilo i što bi bilo opomena budućim generacijama. Meni
osobno znači mnogo što sam dio ove inicijative jer sudjelujem u nečemu što
stvara pozitivnu promjenu u bosanskohercegovačkom društvu pa i šire. Nakon
godina i godina isključive kulture sjećanja koja nije podrazumijevala
zajedničko sjećanje na sve žrtve mi smo svim žrtvama pristupili jednako“, kazao
je aktivista Dalmir Mišković. Aktivisti su tokom pripremnih sastanaka posjetili
i mjesto stradanja u selu Bavčići kod Goražda te su održali sastanak sa
udruženjem žrtava iz ovog mjesta. To mjesto stradanja je u međuvremenu
obilježeno trajnim memorijalom, ali iz udruženja žrtava i dalje pozivaju
nadležne institucije da događaje u ovom mjestu istraže i odgovorne
procesuiraju.
Pripadnici paravojne formacije „Osvetnici“, iz
voza 671 na pruzi Beograd-Bar u mjestu Štrpci, oteli su 27. februara 1993.
dvadeset putnika nesrpske nacionalnosti, koje su potom ubili u mjestu Mušići a
kasnije tijela bacili u jezero Perućac, na teritoriji Bosne i Hercegovine
(BiH). Ubijeni su bili građani Prijepolja, Bijelog Polja, Beograda i Podgorice.
Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina. Do danas su pronađeni
posmrtni ostaci samo četiri žrtve, dok se za ostalim i dalje traga.
Centar za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd 2020.
zajedno sa mješovitom grupom ratnih veterana iz BiH, Hrvatske i Srbije odao je
počast ubijenim u Štrpcima na zvaničnoj komemoraciji koja se svake godine
organizira u Prijepolju u Srbiji.
„Nažalost, većina tijela ubijenih njihove
porodice nikad nisu pronašle. Mjesta zločina se moraju otkriti na sve tri
strane i obilježiti adekvatno da bi sljedeće generacije bile upućene o tome šta
se dešavalo u ovim groznim vremena i da se to više nikad ne ponovi“, kazao je
Krsto Rakić, ratni veteran i mirovni aktivista iz Rudog koji se aktivistima
pridružio u Štrpcima.
Mesud Kumro, ratni veteran i mirovni aktivista iz
Goražda, kaže da su osjećaji pomiješani kad god dolazi na ove i slične
lokacije.
„To je osjećaj tuge i ljutnje da se mogao
dogoditi tako težak zločin, da su ljudi mogli stradati samo zbog svog imena i
prezimena. Zadovoljan sam što mogu da učestvujem u ovakvim aktivnostima,
ponosan sam što sa učestvovao i posjećivao mjesta zločina nad svim ljudima“,
kazao je Kumro. I u Prijepolju 2020. i ponovo u Štrpcima mirovnim akcijama se
pridružio i Suljo Đogo, još jedan veteran iz Goražda.
„Žao mi je što ovo mjesto nije obilježeno i danas
smo došli tu da to mjesto bilo kako obilježimo. Naša misija je da se saosjetimo
sa svim žrtvama i sa njihovom rodbinom te da pokažemo našu humanost prema svim
žrtvama. Mi smo obišli mnogo mjesta zločina, jednako smo gledali prema svakoj
žrtvi i svakom zločincu i to je naša misija“, kazao je Đogo.
Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica
Ristić, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović i Miodrag Mitrašinović su presudom
Suda BiH osuđeni na po 13 godina zatvora jer su kao saizvršioci učestvovali u
ubistvima 20 civila izvedenih iz voza na stanici u Štrpcima. Sud Bosne i
Hercegovine osudio je i Bobana Inđića na 15 godina zatvora za isti zločin.
Milana Lukića je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio na
doživotnu kaznu zatvora zbog zločina počinjenih u Višegradu, a Sud BiH je
početkom 2020. protiv njega podigao optužnicu zbog zločina u Štrpcima, koju je
odbio primiti na služenju kazne u Estoniji, dok je Nebojša Ranisavljević na 15
godina zatvora osuđen u Crnoj Gori. Viši sud u Beogradu donio je 7. februara
2023. godine prvostepenu presudu kojom je optužene Gojka Lukića, Duška
Vasiljevića i Jovana Lipovca osudio na kazne zatvora u trajanju od po 10
godina, a Draganu Đekić na kaznu zatvora u trajanju od pet godina zbog otmice
putnika iz voza u mjestu Štrpci.
Ukupan broj obilježenih mjesta stradanja u BiH
ovom 19. akcijom je dostigao broj od 140.