Ovo pokazuju podaci Hrvatske turističke zajednice
Strani turisti ukupno su ove godine do kraja kolovoza u Hrvatskoj ostvarili 79,1 milijun noćenja, što je 88,4 posto od ukupnih gotovo 90,1 milijuna u tom razdoblju i 1 posto više nego u isto vrijeme 2018. godine.
Većinski udjel od gotovo 91 posto imali su i s gotovo 15 milijuna u ukupnim turističkim dolascima, čime su u plusu od 4,5 posto.
Takvi udjeli stranih turista u domaćem turizmu se ponavljaju zadnjih 20 godina, a i prvih deset tržišta, čiji su turisti u Hrvatskoj ove godine u osam mjeseci ostvarivali najviše noćenja, gotovo su ista kao i zadnjih godina.
Analizirajući podatke o stranim tržištima u hrvatskom turizmu iz eVisitora, dobivene od HTZ-a, vidljivo je da je Njemačka i dalje u hrvatskom turizmu apsolutni broj jedan s gotovo 17 milijuna noćenja turista, što je 7,5 milijuna više nego što su ostvarili turisti iz Slovenije koja je na drugom mjestu s 9,5 milijuna noćenja.
Treća je Austrija iz koje je ostvareno 6,3 milijuna noćenja, što je jednako kao lani, dok su noćenja iz Njemačke u blagom minusu u odnosu na osam mjeseci 2018., od 0,5 posto, a iz Slovenije u plusu od gotovo 3 posto.
Među prvih deset tržišta još su Poljska, iz koje je ostvareno 5,4 milijuna noćenja, potom Italija sa 5 milijuna, Češka sa 4,7 milijuna, UK sa 3,5 milijuna, Mađarska sa 3 milijuna, Slovačka sa 2,8 milijuna i Nizozemska sa 2,6 milijuna, a od njihovih turista manje noćenja ove godine ostvarili su Poljaci (4 posto manje), Česi (3,4 posto manje) i Nizozemci (6,1 posto manje).
Ostali su ostvarivali više noćenja, kao uostalom i turisti s većine stranih tržišta koji su ove godine posjećivali Hrvatsku, odnosno samo s njih 18 zabilježeni su minusi noćenja.
Osim Njemačke, odakle manje dolazaka i noćenja i najviše utječe na ukupne rezultate turizma, pa i kad se radi o malim minusima, kao i iz Nizozemske, jer su ti turisti jako važni za kamping sektor, veće minuse noćenja, od 10 i više posto, hrvatski turizam zabilježio je ove godine samo iz Švedske, od 12 posto, sa 1,3 milijuna noćenja, te iz Norveške od 10,2 posto, sa 925,6 tisuća noćenja.
Općenito, iz sve četiri skandinavske zemlje ove je godine u Hrvatskoj bilo manje noćenja, ali su iz Danske i Finske minusi bili manji, oko 8 i 5 posto, što se dijelom objašnjava i klimatskim promjenama zadnjih par godina odnosno toplijim ljetima na sjeveru Europe, zbog čega dosta njihovih turista ostaju na odmorima u svojim zemljama. Unatoč tome Skandinavija u ukupnim noćenjima još uvijek ima važne udjele od 1 do 1,5 posto.
Manje noćenja osim već spomenutih Njemačke, Poljske, Češke, Nizozemske i iz Skandinavije (četiri zemlje) ove je godine u osam mjeseci u hrvatskom turizmu bilo još iz Belgije, Australije, Argentine, Estonije, Letonije, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kazahstana i Malte.