Od hroničnog nedostatka kvalifikovanih radnika i nestanaka struje u ruralnim krajevima, pa sve do nemilosrdne borbe sa stranim gigantima na IT tržištu, pokretanje i vođenje privatnog biznisa u Bosni i Hercegovini svakodnevna je borba sa preprekama. Ipak, priče dvojice preduzetnika iz Modriče i Ugljevika pokazuju da uz pravu podršku prepreke postaju prilika za razvoj.
Pritisak strane konkurencije i borba za domaći softver
Jedan od najvećih izazova mladih IT kompanija jeste proboj na tržište kojim dominiraju već razvijeni inostrani sistemi. S tim problemom se u samom startu suočio i Jovan Pebić, vlasnik mikro-biznisa „Codium Technologies” iz Modriče, koji se bavi računarskim programiranjem i izradom softvera za kartična plaćanja.
„Najveće prepreke u našoj branši su nedostatak kvalifikovane radne snage i sam izlazak na tržište. Vrlo je teško biti konkurentan stranim firmama u segmentu kartičnog plaćanja, jer su oni već dugo prisutni i razvijeni, pa im je teško parirati cijenama i uslugom. Bez konkretne podrške, do prvih ozbiljnijih klijenata se stiže izuzetno teško”, iskren je Pebić.
Kada nestanak struje ugrozi šest godina rada
S potpuno drugačijim, ali jednako teškim realnim problemima bori se Cvjetko Josipović, vlasnik gazdinstva „Ruže Majevice” iz Ugljevika. Njegova firma već šest godina uspješno snabdijeva sadnicama ruža i ukrasnog bilja kupce širom BiH — od Prijedora, Bihaća i Gradiške, preko Bijeljine, pa sve do Neuma i Trebinja.
Međutim, rad na terenu i u ruralnim uslovima nosi rizik koji direktno ugrožava proizvodnju.
„Živim u ruralnom području gdje su česti prekidi u isporuci električne energije. To nam stvara ogromne probleme u radu jer nam direktno blokira sistem za zalivanje i kompletnu proizvodnju sadnica. Uz to, pronalazak sezonskih radnika u poljoprivredi danas je ubjedljivo najteže pitanje”, objašnjava Josipović.
Od marketinga i navodnjavanja do solarnih panela i sopstvene platforme
Upravo u trenucima kada su se suočili sa ovim barijerama, za oba preduzetnika stigla je ključna podrška kroz Mozaik plave grantove. Pebić je svoj prvi grant usmjerio u marketing kako bi uopšte postao vidljiv na tržištu i dopro do klijenata, dok je Josipović sredstva uložio u savremeni sistem za navodnjavanje radi zaštite usjeva od suše.
S Jovanom i Cvjetkom razgovarali smo u Banjaluci, gdje su prisustvovali svečanoj ceremoniji potpisivanja ugovora za naredni korak u razvoju — Mozaik plave vaučere. Ova dodatna finansijska injekcija omogućiće im da iz korijena riješe svoje najveće poslovne izazove.
Foto Buka: Jovan Pebić, Cvjetko Josipović, Marko Kakuća
Pebić će vaučer od 10.000 KM iskoristiti za digitalnu transformaciju poslovanja, odnosno uvođenje nove platforme za digitalna i kartična online plaćanja koju razvija sa svojim partnerima. Njegov tim trenutno broji dva člana, a plan je da do kraja godine zaposle još dva radnika.
S druge strane, Josipović će dobijena sredstva uložiti u izradu glavnog projekta i dokumentacije za izgradnju sopstvene mini solarne elektrane, čime će obezbijediti energetsku nezavisnost i stabilno zalivanje sadnica i tokom nestanaka struje. Iako u sezonu ulazi uz pomoć privremenih radnika, dugoročni plan mu je otvaranje novog stalnog radnog mjesta.
Ubrizgavanje kapitala: Preko 128.000 KM za 19 bh. biznisa
Svečana ceremonija u Banjaluci označila je početak novog ciklusa podrške za registrovane biznise iz 2025. i 2026. godine koji su prethodno već ostvarili pravo na plave grantove.
Kako je istakao Marko Kakuća, menadžer za razvoj vještina i preduzetništva u Fondaciji Mozaik, javnom pozivu otvorenome do 13. septembra prethodila je i dvodnevna radionica u Sarajevu, gdje su aplikanti uz pomoć stručnjaka iz Srbije i Slovenije dodatno razvili svoje poslovne modele i aplikacije.
Kakuća je naveo da je na javni poziv pristiglo ukupno 37 aplikacija, od kojih je komisija odobrila 19 — sedam vaučera do 10.000 KM u ukupnoj vrijednosti preko 68.000 KM, te 12 vaučera do 5.000 KM sa ukupnom podrškom od oko 60.000 KM.
„Naš cilj je da kroz ove dvije linije podrške direktno pomognemo održivost i širenje kapaciteta onih biznisa koji su već dokazali svoj potencijal. Finansijsko injektiranje u digitalizaciju, usvajanje standarda i prelazak na obnovljive izvore energije najbrži je put da domaće firme postanu otpornije i konkurentnije”, poručio je Kakuća.