Godina koja je na izmaku pokazuje nam da je pitanje nataliteta postalo važno, jer činjenica da sve veći broj ljudi odlazi što dovodi do smanjena nataliteta. Da je ovo pitanje goruće pokazuje činjenica da je pitanje populacione politike uvršeteno i u rad Vlade RS, ali i kroz društveno odgovoran rad udruženja i kompanija.
U posljednje 22 godine nijedna od 64 opštine u Republici Srpskoj nije u kontinuitetu imala pozitivan prirodni priraštaj, te je neophodno jačati postojeće i aktivirati dodatne mjere u pronatalitetnom programu na lokalnom nivou.
U prošloj godini Banjaluka je imala dvanaest, a Istočno Sarajevo tri višerođena u odnosu na broj umrlih osoba. Sve ostale opštine imale su negativan prirodni priraštaj. Po demografima, problem migracija je, međutim, mnogo veći od nedovoljnog rađanja, jer se na rast nataliteta može uticati odgovarajućim mjerama.
Profesor Draško Marinković iz Centra za demografska istraživanja iz Banjaluke rekao je da je godišnji prosjek novorođene djece u posljednjih osam godina u Srpskoj 9.500 djece, a trebalo bi oko 16.000 da bi natalitet bio pozitivan.
Prema njegovim riječima, deficit iznosi 49 odsto i teško je procijeniti kada će mjere kratkoročno ili dugoročno dati rezultate.
„Trenutno su nam migracije veći problem, zato što se u tim migracijama odlijeva fertilno radno sposobno stanovništvo. Dakle, ono koje je reproduktivno“, rekao je ranije Draško Marinković.
U Vladi RS ističu da je donesen niz mjera kojima se žele zaustaviti negativni demogragfski trendovi, ali i da se u narednom periodu moraju izdvojiti još znatnija sredstva ako se žele rezultati.
„Ukoliko želimo da nam mladi ljudi formiraju porodice u RS i ostaju u RS onda ćemo morati svakako dati sve od sebe da do toga i dođe“, smatra ministar porodice, omladine i sporta RS Sonja Davidović.
Važnosti ulaganja u promociju nataliteta shvatila je i kompanija mojMarket koja je od 2016. sprovdila akciju „Vratile se rode“ u okviru koje je roditeljima koji su dobile prinove poklanjala pakete u kojem su se nalazile stvari za njegu novorođenčeta.
Aleksandra Marković, menadžer za odnose sa javnošću u službi marketinga iz kompanije mojMarket kaže nam da im je cijelokupan koncept poslovanja brenda mojMarket podrazumijeva komšijski pristup, pa je i ideja za projekat “Vratile se rode” došla sasvim spontano.
Prvi put realizovan u 2016. godini kao pilot projekat i iznenađenje za sve komšije, projekat je tada trajao samo u periodu proljeća i obuhvatao je banjalučka naselja u kojima su se u tom trenutku nalazile mojMarket trgovine.
Tokom 2018. godine projekat je poprimio veće razmjere, samim tim što su nagrađivali porodilje sa područja cijele opštine Banjaluka, a i poklon paketi su bili sadržajniji.
“Cilj nam je bio da roditelje obradujemo u tom prvom periodu života sa prinovama i da im na neki način pomognemo. U skladu s tim, poklon paketi su sadržavali dječije pelene i kozmetiku, higijenske uloške za majke, brendirane ruksake, radosnice, naljepnice ‘beba u autu’. Najveća čar projekta leži u tome kada ugledate iznenađena i nasmijana lica roditelja, ali i njihovih mališana ili kada vas u elektronskoj pošti ili na Facebook stranici dočekaju fotografije te nasmijane djece”, kaže Aleksandra Marinković.
Projekat, za sada, završavaju zaključno sa 31.12.2019. godine i procjenju da su u periodu od 22 mjeseca, koliko je u kontinuitetu i trajao, obuhvatili 3262 porodice.
Da se situacija popravlja za trudnice i porodilje i na institucionalnom nivou pokazuje anketa Udruženja DRIP koji su nakon pet godina ponovile anketu o stanju u banjalučkom porodilištu gdje se pokazuje da postoje promjene na bolje. Promjene su daleko vidljivije u samoj porođajnoj sali dok su na odjelu babinjara minimalne. Potrebno je još dosta toga uraditi, ali promjena na bolje lagano je krenula.
„Trudnicama i njihovim partnerima je potrebna priprema za ono što dolazi. Ovo je izuzetno stresan period u životu i ako u njega uđemo bez ikakve pripreme, svijesti o tome šta on donosi i uz nedostatak podške, on može da donese mnoge teškoće. Majkama je neophodna podrška, pogotovo u prvim mjesecima poslije poroda. Realno je naše majke nemaju ili je imaju jako malo“, rekla je ranije u intervjuu za BUKU Dubravka Vujnović Božić, direktorica Udruženja DRIP iz Banjaluke.
Ove godine napravljen je i značajan koraka kada je uspjela inicijativa da lijek Utrogestan bude besplatan. Ovu inicijativu pokrenula je Jelena Bjelica, novinarka i autorka bloga i FB stranice Moje dijete-časopis za roditelje. Lijek Utrogestan najčešće je propisivan lijek trudnicama, koje imaju bilo kakav problem. Ovaj lijek koštao je 15 KM, a trudnice su koristile između 45KM i 90 KM mjesečno i tako mjesecima.
I za kraj važno je spomenuti da od 2020. godine neće biti uslov da je porodilja nezaposlena šest mjeseci prije porođaja kako bi dobila materinski dodatak. Pravo na materinski dodatak imaće sve nezaposlene porodilje, bez obzira na raniji status zaposlenja.
Na kraju možemo zaključiti da je važno da pitanje ulaganja u natalitet postaje sve važnije, kako na institucionalnom, tako i na loklanom nivou, jer ulaganje u natalitet je ulaganje u budućnost.