Izraz toksični prijatelj može zvučati kao oksimoron: za razliku od rodbine ili radnih kolega, sa kojima smo možda obavezni da održavamo kontakte, većinu prijatelja sami biramo. Pa ipak, gotovo svako ima nekoga u svom krugu prijatelja u vezi sa kim imaju pomiješana osjećanja. Jedina razlika je u tome što je kod nekih ljudi to izraženije.
Istraživanja ambivalentnih odnosa, kako bismo razumjeli njihov uticaj na naše zdravlje, pokazuju da pozitivne veze štite naše zdravlje, dok negativne mogu biti pogubne.
Ali šta je sa vezama koje imaju dvojako dejstvo?
Druženje sa ambivalentnim prijateljima stručnjaci su povezali sa povećanim stresom i kardiovaskularnom aktivnošću. Sama pomisao na njih dovoljna je da ubrza otkucaje srca i podigne pritisak. Ono što iznenađuje jeste da je krvni pritisak viši u prisustvu ambivalentnih prijatelja nego u prisustvu ljudi koje ispitanici ne vole.
Možda je u pitanju mješavina pozitivnog i negativnog, pa nikada ne znate šta ćete dobiti od njih ili je možda zbog toga što vam je do te osobe stalo, pa kada stvari krenu loše, to vas još više povrijedi.
Ovi ljudi su kao meduze, čije žaoke ne osjetite odmah, ali bol traje danima poslije uboda. Nakon druženja sa ovim ljudima, osjećate se loše, iako vam može biti potrebno dugo vremena da shvatite zašto.
Dvosmisleni komplimenti su zaštitni znak toksičnih prijatelja, kao i neverbalna komunikacija koja nije u skladu sa onim što govore, a što ukazuje na gubitak povjerenja.
Ono što osjećate prema nekome će vas približiti ili udaljiti od ljudi u vašem životu. Ako se često osjećate napeto ili demoralisano u njihovom prisustvu, to bi trebalo da vam bude znak da vam oni nisu iskreno naklonjeni.
Postavlja se pitanje zašto nastavljamo da ulažemo u prijateljstva u vezi sa kojima imamo pomiješana osjećanja, ili zbog kojih se čak osjećamo loše?
Stručnjaci kažu da ljudi mogu održavati maksimalno 150 prijateljstava, ali ne ulažemo u sve prijatelje jednako vrijeme i emocionalnu bliskost. Zapravo, istraživanja pokazuju da oko 60% našeg ukupnog socijalnog napora ide na samo 15 ljudi, dok je 40% truda posvećujemo pet najvažnijih.
Postoji stalna "fluktuacija" prijatelja tokom našeg života, približavate se i udaljavate od ljudi iz vašeg užeg kruga i to je pitanje vremena koje provodite s njima. To znači da su ljudi manje skloni da prekinu odnose sa lošim prijateljima. Radije će se udaljiti od njih i učiniti se nedostupnim.
Drugi ljudi mogu izabrati da smanje učestalost kojom se viđaju sa prijateljima ili da promijene kontekst.
U potrazi za odgovorima na pitanje zašto ljudi uopšte održavaju takve veze, stručnjaci su pretpostavljali da su faktori spoljašnji – na primjer, živite blizu jedni drugih ili imate mnogo zajedničkih prijatelja. Zapravo, na njihovo iznenađenje, ustanovili su da su razlozi unutrašnje prirode. Najčešće opravdanje za dalje održavanje ovakvih prijateljstava jeste osjećaj "bespovratnog troška". Već ste dosta uložili u to prijateljstvo.
Kod mnogih ljudi, to su prijateljstva još iz školskih dana. Stručnjaci kažu da prijateljstva sklopljena između 15 i 25 godine obično su otpornija i duže traju zbog intenziteta zbližavanja u tim godinama. Takođe, postoje i kulturološki razlozi. Obzirom da imate dugu istoriju zajedničkog života ili zajedničkih iskustava, imate osjećaj obaveze iz poštovanja prema starim prijateljstvima čak i ako ste se udaljili.
Mnogi ispitanici smatraju okretanje leđa prijatelju nekulturnim ili lošim ponašanjem, smatraju da treba da budu bolji ljudi, da je to ispravna stvar. Takođe, jedan od faktora je i to kako se raskid odražava na njih same – ne žele biti osoba koja ne može održati prijateljstvo.
Takođe, često bi dobre strane zaista zasjenile one loše. Ostali biste prijatelji zbog drugih, zaista dobrih stvari u vezi sa to osobom.
Toksično prijateljstvo obično znači da je funkcija ili da su očekivanja od nekog odnosa dovedena u pitanje, kažu klinički psiholozi. Došlo je do izdavanja povjerenja ili ulaganje u prijateljstvo nije ravnomjerno sa obje strane.
Ali može li se takvo prijateljstvo sačuvati?
U samoj srži ovoga je pitanje: Da li znam šta mi tačno smeta? Naročito snažne emocije mogu ukazivati na to da je neka od naših osnovnih vrijednosti (na primjer, tačnost) povrijeđena, ali često to ne kažemo jasno svojim prijateljima. Ako im kažete zašto vam nešto smeta, ljuid su često veoma prijemčivi i to može biti način da nađete zajedničko rješenje.
Ako to ne dovede do željene promjene, onda treba promijeniti naša očekivanja i fokusirati se na pozitivni doprinos naših prijatelja našem životu. To može zahtijevati postavljanje granica – na primjer, izbjegavanje određenih tema ili aktivnosti za koje znate da će biti problematične – bilo da ih odlučite artikulisati ili ne. To zna biti zaista koristan način upravljanja konfliktom, jer tako ne odustajemo od dijelova prijateljstva koji funkcionišu.
Takođe, lako u tuđem ponašanju uvidjeti nešto uznemirujuće ili pogrešno. Mnogo teže je vidjeti sebe. To ne znači da ljudi treba da krive sami sebe, već da treba sve odnose, uključujući prijateljske, posmatrati kao dinamične – ponašanje naših prijatelja je često reakcija na naše ponašanje.
Pitanje koje zahtijeva dalje promišljanje jeste da li su ljudi koji smatraju da imaju ambivalentne prijatelje realni u vezi sa svojim odnosima ili „očekuju sve koristi, a malo troškova"?
Ako ne želite biti izvor ambivalentnosti nekom drugom, zapitajte se – kakav sam ja prijatelj? Pružam li podršku prijateljima, jesam li pouzdan? Ne možemo promijeniti druge ljude, ali možemo promijeniti sebe. Prvi korak je uvijek introspekcija.
Izvor The Guardian