Djeca kao robovi

1946. godine Generalna skupština UN-a osnovala je organizaciju UNICEF. Ime joj je izvorno glasilo United Nations International Children’s Emergency Fund (Međunarodni hitni fond Ujedinjenih naroda za djecu), čime je i nastala kratica UNICEF. Iako je 1953. ime fonda promijenjeno u United Nations Children’s Fund (Fond Ujedinjenih naroda za djecu), ipak je zadržana stara kratica UNICEF.

U izvještaju UN-a se navodi da 5,9 miliona djece umire prije nego što navrše pet godina, 59 miliona djece ne ide u osnovnu školu dok 2,4 milijarde ljudi nemaju odgovarajuće sanitarne uslove i žive na granici siromaštva.

Pogrešno je mišljenje da djeca imaju prava i zakonsku zaštitu. U trenutku dok ovo čitamo više od 250 miliona djece širom svijeta umjesto u igri vrijeme provode radeći u ekstremno teškim uslovima. Svake godine oko 30.000 djece u dobi između 5 i 14 godina umre kao žrtve privrednog iskorištavanja. Proizvodi koje uvozimo i svakodnevno koristimo najćešće su produk prisilnog rada miliona djece.Po gruboj procjeni oko 128 različitih proizvoda iz oko 58 zemalja proizvod su rada djece prisiljene na ropstvo i svake godine se lista proizvoda povećava.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Najveći broj djece robova nalazi se u  Africi gdje svako treće dijete radi. Biznis sa djecom je veoma unosan i lak za zloupotrijebiti obzirom da dječija radna snaga je jefitna. Procentualno 55% djece koja rade su dječaci dok 45% su djevojčice. Poslovi koje obavljaju su izuzetno fizički teški i ugrožavaju njihovo zdravlje.

Niko svjestan ne želi podržati dječije ropstvo al milioni ljudi diljem svijeta nesvjesno finansira dječiji prisilan rad koristeći i kupujući proizvode iza kojih se krije patnja, bol, suze i uništena djetinjstva.

Kakao – kao osnovna sirovina u proizvodnji čokolade je unosni biznis vrijedan preko 12 milijardi dolara. Najbolje je prikazan u dokumentarnom filmu „Tamna strana čokolade“ kao i uslovi pod kojim su prisiljena raditit djeca u Nigeriji, Gani, Gvineji, Kamerunu i Obali Slonovače.

Ćilimi – proizvedeni u Iranu, Indiji, Afganistanu, Nepalu i Pakistanu prisilnim dječijim radom, od kojih većina ukrašavaju naše dnevne boravke.

Riža – čest prilog naših trpeza ubrana i obrađena izuzetno napornim radom djece u zemalja Indije, Kenije, Brazila, Burme, Malija, Filipina, Ugande i Dominikanske republike.

Duhan – unosni biznis i široka upotreba u cijelom svijetu još jedan je proizvod prisilnog rada djece iz gotovo 15 zemalja kao što su Kazahstan, Argentina, Brazil, Uganda, Zambija, Libanon, Kenija, Meksiko, Malavija, Mozambik, Nikaragva, Tanzanija, Filipini, Kirgiz i Indonezije.

Pamuk – osnovna sirovina gotovo svakog odjevnog predmeta proizvoda djeca prisilnim radom u azerbejđanu, brazilu, Argentini, Pakistanu, Zambiji, Uzbekistanu, Paragvaju, Tađikistanu, Kini, Egiptu, Burkini Faso.

Zlato – taj sjajni dragocijeni metal kojima je svako darovan traže i obrađuju u najviše slučajeva djeca prisilnim radom u Boliviji, Mongoliji, Sjevernoj Koreji, Gani, Kolumbiji, Kongu, Senegalu, Tanzaniji, Peruu. Maliju, Indoneziji, Gvineji, Burkini Faso, Ekvadoru.

Šećerna trska – osnovna sirovina slastica koje svakodnevno konzumiramo proizvode djeca u Boliviji, Gvatemali, Keniji, Brazilu, Kolumbiji, Tajlandu, Panami, Ugandi.

Kafa – za jutarnje buđenje i razgovor dolazi sa plantaža na kojim rade mali robovi ne stariji od 12 godina iz Kolumbije, Dominikanske Republike, Gvineje, El Salvadora, Meksika, Paname, Tanzanije, Hondurasa.

Obilje jeftine sirovine dobivene prisilnim dječijim radom dovelo je do otvaranja proizvodnih pogona u nerazvijenim zemljama u cilju sticanja vlastitog bogatstva na jeftinoj radnoj snazi koju u najvećem broju čine djeca.

Surfajući internetom lako se mogu pronaći nazivi multinacionalnih kompanija u kojima po neprihvatljivim uslovima rade djeca. Djeca čiji radni dan traje čak i duže od 19 sati i za koji obično nisu ni plaćena.

Kompaniji Gap koja u svojim pogonima stacioniranim u Indiji izrabljuje djecu mlađu od deset godina pridružuju se Calvin klein, Puma, Reebok, Nike, H&M. Levis Strauss. Ralf Lauren i još mnoge druge. Prema službenim izvorima broj dječje radne snage u Indiji doseže 12 miliona, dok neslužbeni izvori govore da ova brojka doseže i do 60 miliona. Razlika između navedenih brojeva je rezultat prikrivanja starosne dobi zaposlene djece u tekstilnoj industriji obzirom da zakon dozvoljava zapošljavanje djece iznad 14 godina. Proizvode Chicco u najvećem broju proizvode baš djeca. Najveći broj umrle djece od pesticida pripisuje se Chiquita banana sa svojim plantažama.Neke od kompanija koje ne dozvoljavaju kontrolu niti saradnju vezanu za sprječavanje dječijeg rada su Coca-Cola,Ferrero, Disney, Esprit, Kappa, Kraft, Mattel, Ritter sport, Umbro, Teekanne.

Niko od nas ne može natjerati bogate vlasnike tvornica da zatvore svoje pogone.Siromaštvo je osnovni uzrok i posljedica situacije zbog kojeg su djeca prisiljena na ovaka rad. Unicef i UN godinama objavljuju statističke podatke kao najveći dio svog rada a svake godine sve više djece oboljeva i umire kao robovi naših prohtjeva. Čini mi se da je cijeli svijet otišao u nepovrat. U prirodnom poretku niti jedna životinja ne iskorištava drugu sem parazita, a gledajući ovo sticanje bogatstva na tuđim životima mogu samo zaključiti da su ljudi najveći paraziti koji žive na ovoj planeti.

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Pismo Druga Tita

Salaš

Ukrajinski otpor

Svi štampaju novac

Da li nama ima spasa

Primorani

Prinuda za mir

Najčitanije