Američke i evropske diplomate Matthew Palmer i Angelina Eichhorst stigli su ponovo u Bosnu i Hercegovinu. Danas će nastaviti tamo gdje su stali u decembru kada su se posljednji put u Sarajevu pod njihovom medijacijom vodili razgovori na temu izmjena Izbornog zakona. Jedino što im je prošli put pošlo za rukom jeste da za pregovarački sto dovedu sve aktere koji će, kada se za to stvore uslovi, u Parlamentarnoj skupštini BiH odlučivati o Izbornom zakonu. Danas im neće uspjeti čak ni to, s obzirom da su iz SDP-a najavili da neće učestvovati u razgovorima o ovom pitanju sve dok se ne riješe blokade državnih institucija koje je pokrenuo SNSD na čelu sa Miloradom Dodikom još prije pola godine.
U Neumu je toplije
Slične stavove posljednjih dana smo čuli i od predstavnika DF-a i Naše stranke, tako da je moguće da se ni ove dvije parlamentarne stranke ne pojave u Neumu, gdje su strane diplomate odlučile da ovaj put izmjeste pregovore koji se do sada nisu pomjerili sa mrtve tačke. Od opozicionih stranaka iz Federacije BiH put ka Neumu su potvrdili iz Naroda i pravde, navodeći “kako ne treba odbijati prijatelje.”
No, s obzirom da će se razgovori u jedinom bh. gradu na moru održavati u petak, prvo će biti održano nekoliko sastanaka u Sarajevu. Palmer i Eichhorst prvo će se danas sastati sa članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH (Denis Zvizdić, Borjana Krišto, Nebojša Radmanović, Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Nikola Špirić). U toku dana sa stranim diplomatama trebali bi se sastati i predstavnici opozicije iz Republike Srpske.
Ako uzmemo u obzir da se politička situacija u zemlji ništa nije promijenila od prethodne posjete spomenutih diplomata, teško je očekivati da će se desiti bilo kakav iskorak pogotovo nakon što su iz HDZ-a posljednjih dana stizale poruke da u ovoj stranci neće odustati od tzv. legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH, te da neće razgovarati o reduciranju ovlasti domova naroda u federalnom i državnom parlamentu.
Na ovaj način se HDZ postavio ucjenjivački prema ostalim strankama koje odlučuju o Izbornom zakonu, poručivši im da je za njih jedino prihvatljivo rješenje ono koje će garantovati Draganu Čoviću doživotnu poziciju u Predsjedništvu BiH.
Takvu svoju viziju u HDZ-u su odavno sročili na papir, a prije nekoliko dana su najavili da će svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona poslati i ostalim parlamentarnim strankama. HDZ svojim prijedlogom ima za cilj stvoriti novu izbornu jedinicu koja bi birala člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, na način da glas Hrvata iz srednje Bosne ili Kantona 10 ne bi imao nikakav značaj, dok bi glas Hrvata jedino vrijedio ukoliko živi u onim mjestima u kojima HDZ ima vlast. Da pojednostavimo: ukoliko ste Hrvat, a živite u Sarajevu ili Zenici ne može birati člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Po istom HDZ-ovom modelu, člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda ne bi mogao birati Bošnjak koji živi u Hercegovini.
Iako su ovakve ideje HDZ-a predstavljene formalno tek prije nekoliko dana kroz HNS, one nisu ništa novo, s obzirom da se o ovakvom modelu, kao projektu HDZ-a govorilo još prije nekoliko godina kada su ga nazivali i ABC modelom. A još početkom 2020. godine ovakav model predsjednik Hrvatske stranke BiH Božo Skopljaković je nazvao diskriminatornim.
“Prijedlozi koji majoriziraju Hrvate na prostorima gdje žive, a u manjini su, za Hrvatsku stranku BiH su neprihvatljivi, a ABC model je upravo dokaz te majorizacije i dominacije, što HDZ veoma često spočitava bošnjačkim strankama. ABC prijedlog isključuje preko 70 tisuća Hrvata iz izbornog procesa i ako to nije diskriminacija, što je?” kazao je Skopljaković u intervju za Oslobođenje početkom 2020. godine.
Skopljaković je pojasnio da bi usvajanje ovakvog modela kroz izmjene Izbornog zakona BiH dovelo do novih tužbi prema međunarodnim sudovima, te upozorio da ćemo se i u narednim godinama baviti neriješenim ljudskim pravima.
Ovakav model nije neprihvatljiv samo za Hrvate koji nisu po mjeri Čovića, već i za Venecijansku komisiju, koja je na prethodnim sastancima u Sarajevu jasno dala do znanja akterima ovog procesa da se moraju brisati etnički prefiksi kako bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Dakle, jasno je da model kojem teži HDZ ne predstavlja evropske vrijednosti na koje se često znao pozvati lider ove stranke.
Zloupotreba doma naroda
No, ovo nije jedina stavka od koje Čović i HDZ ne odustaju. Ne planiraju pristati ni na reduciranje ovlasti domova naroda. Odgovarajući na novinarsko pitanje da li će trgovati domom naroda da bi sebi osigurao izbor u Predsjedništvo, Čović je odgovorio:
“To nisu teme o kojima će se pregovarati. Ne znam otkud ideja da žrtvujemo bilo koju poziciju”, rekao je lider HDZ-a.
Iako je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, prije nekoliko dana kazao da će se “nešto morati dati da bi se nešto dobilo zauzvrat”, očigledno je da Čović ne planira ništa dati, već samo želi uzeti.
Kada je riječ o domovima naroda, HDZ ovaj zakonodavni organ godinama koristi za političke blokade i ucjene. Nagledali smo se zakona koji su bili usvojeni u Predstavničkom domu, a potom obarani u Domu naroda. Zbog toga je intencija velikog broja stranaka u Federaciji BiH da se redukuju ovlasti gornjeg doma parlamenta, te da se delegati bave isključivo vitalnim nacionalnim interesom, a ne da se ova stavka zloupotrebljava i koristi za ucjene i kažnjavanje političkih suparnika.
Kada se sve navedeno uzme u obzir, možemo reći da su pred nama još jedni, unaprijed osuđeni na propast, razgovori. Jasno je da političkim liderima nije u interesu da se postigne dogovor, da se ispune presude Evropskog suda za ljudska prava i da se ide putem ka Evropskoj uniji. Oni koji prate politiku, reći će i razumljivo, s obzirom da se bh. političke kvazielite najbolje snalaze u periodu kada nema dogovora, kada se ništa ne radi, jer tada se samo može pričati o navodnoj ugroženosti i lažnoj zaštiti naroda. A narod svoje zadovoljstvo ovakvim političkim vođama već godinama pokazuje intenzivnim odlaskom iz ove zemlje.