MOSTAR, 2. veljače (FENA) – Služenjem parastosa i polaganjem cvijeća na grob Alekse Šantića na pravoslavnom groblju Bjelušne u Mostaru u srijedu je obilježena 98. godišnjica smrti mostarskog pjesnika, priopćeno je iz Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva (SPKD) "Prosvjeta".
Parastos su održali mostarski svećenici Radivoje Krulj, Duško Kojić, Branimir Borovačanin i Nebojša Radić, uz prisustvo članova Upravnog odbora ''Prosvjeta'' Gradski odbor Mostar, Srpskog pjevačkog i kulturno-umjetničkog društva (SPKUD) ''Gusle'' i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibora Milivojevića.
Aleksa Šantić rođen je 27. svibnja 1868. godine u Mostaru. Autor je antologijskih pjesama “Ostajte ovdje”, “Emina”, “Veče na školju”, “Ne vjeruj”, "Pretprazničko veče”, a njegov pjesnički opus je preko 700 pjesama. Šantić je umro 2. velječe 1924. godine od tuberkuloze.
Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević istaknuo je da je Aleksa Šantić "pravi primjer kako se može biti i Mostarac, i književnik, i Srbin".
"Šantić treba biti svijetli putokaz svima nama u Mostaru kako treba živjeti i raditi, a grad kroz vraćanje njegovog imena ulicama, trgovima, školama, pokazati kakvu budućnost želi izgraditi. Društvena zajednica u cjelini trebala bi da više promovira lik i djelo Alekse Šantića, i ne samo njega, nego niza drugih umjetnika, književnika koji trebaju biti uzor našoj djeci u odgajanju i odrastanju'', kazao je Milivojević.
Član Nadzornog odbora SPKD ''Prosvjeta'' GO Mostar Zlatko Serdarević naglasio je da je Aleksa Šantić čovjek koji je zadužio ne samo ovu već i naredne generacije svojim djelom, ali i svojom osobnošću.
"Kada se spomene Mostar prva asocijacija je Aleksa Šantić. Kada se govori o njegovom djelu onda treba istaknuti da su svi poznati književnici i književni kritičari suglasni da je on jedinstven u smislu da je pisao iskrenu poeziju, kao malo tko od drugih pjesnika s prostora bivše Jugoslavije. Da ne govorimo koliko je Šantić volio sve narode, uvažavao multietnički život u Mostaru, koliko je cijenio komšiluk, o tome su pjesme ispjevane. To je osnovni razlog zašto je tako obljubljen kod svih i zašto traje i zašto će trajati'', kazao je Serdarević.
Serdarević je podsjetio da je u predratnom razdoblju tadašnja vlast Mostara jako puno uradila na afirmaciji njegovog djela i lika, pokrenuvši manifestaciju ''Šantićeve večeri poezije'' i da je stogodišnjica njegova rođena obilježena otkrivanjem biste.
Serdarević je također napomenuo da je nezadovoljan minimumom Šantićevih djela u školskim udžbenicima, ali da je ipak puno postignuto "Šantićevim večerima" na ponovnoj afirmaciji njegovih djela.
Predsjednik SPKUD ''Gusle'' Radislav Tubić naglasio je da ''Gusle'' i ''Prosvjeta'' dostojanstveno čuvaju sjećanje na Aleksu Šantića.
''Nažalost, ne osjećamo da je to slučaj s Gradom Mostarom, a Šantić je svoj život posvetio Mostaru i po njegovom liku i djelu Mostar je poznat nadaleko. Jedna od škola, zapravo Gimnazija Mostar, trebala bi da nosi Šantićevo ime kao nekada'', naveo je Tubić.
Iz mostarske "Prosvjete" ističu kako u njegovom rodnom gradu samo u trećini njegove ulice danas stoji ploča sa Šantićevim imenom, a gimnazija koja je nosila pjesnikovo ime preimenovana je u Gimnaziju Mostar.
"U Mostaru je ostao samo Šantićev park gdje se nalazi i njegov spomenik", priopćili su iz "Prosvjete".
(Fena)