Spomenik palim Krajišnicima na Banj brdu/Šehitlucima u veoma je lošem stanju, dijelovi kamenih ploča raspadaju se i padaju na zemlju. Zbog opasnosti Gradska uprava Banjaluka je nedavno ogradila spomenik ogradom, ali građani se i dalje penju na spomenik bez obzira na znakove kojima se upozorava da je zabranjeno penjanje.
Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske rekli su nam da posebnu pažnju posvećuje kulturnom nasljeđu i zalažu se za njegovo očuvanje, jer ono svojim bogatstvom i raznolikošću njeguje naš identitet, baštineći blago generacija koje su ga stvarale i ostavile u nasljedstvo.
"Zaštita kulturnog nasljeđa, osim u nadležnosti rada Resora kulture, odnosno Odjeljenja za zaštitu kulturnog nasljeđa, u nadležnosti je Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, kao upravne organizacije u sastavu Ministarstva. Sve inicijative koje imaju za cilj očuvanje kulturnog nasljeđa, u skladu sa Zakonom o kulturnim dobrima, Ministarstvo podržava i spremno je na saradnju", rekli su za BUKU iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.
Dodaju da su u tom smislu već odgovorili na apel za zaštitu i obnovu Kompleks – spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu od strane Gradskog odbora SUBNOR-a i gradonačelnika Grada Banjaluka, upućenog prije izvjesnog vremena, dostavivši ga odmah Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa na nadležno postupanje.
Foto: BUKA
"Rukovodstvo Zavoda je pokušavalo u više navrata da zakaže sastanak sa Gradskom upravom. Smatramo da je od izuzetne važnosti zaštita svih oblika kulturnog nasljeđa, te tako i Kompleks – spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu. Ovaj spomenik je jedan od simbola Grada Banja Luka. Godine, vrijeme i neodgovarajući materijal gradnje spomenika su prouzrokovali da se pojave fizička oštećenja, kako kamenih obloga, tako i samih reljefa na spomeniku. Da bi se spriječila dalja oštećenja, neophodno je izvršiti sanaciju i restauraciju spomenika", ističu iz Ministarstva.
Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa i Zavod za studije i projektovanje Banjaluka su 2003. godine izradili su obiman, sveobuhvatan projekat sanacije i restauracije kompleksa, gdje je na osnovu sistematskih istraživanja, detaljno dokumentovano stanje spomenika i dat pregled potrebnih konzervatorsko-restauratorskih mjera i radova.
"S obzirom na proteklo vrijeme, neophodna je revizija navedenog projekta. Grad Banjaluka je bio inicijator i investitor izrade projekta, ali su sa završetkom projektne dokumentacije, 2003. godine, stale planirane aktivnosti. Razlozi su bili finansijske prirode. Da bi se započelo sa zaštitom i obnovom ovog veoma značajnog i vrijednog kulturnog dobra, Kompleks – spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu, neophodna je saradnja i koordinacija između svih relevantnih institucija, posebno Grada Banja Luka, koji je vlasnik kulturnog dobra, uz saradnju sa Republičkim zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, a u cilju realizacije obnove spomenika, uspostavljanja zajedničkog akcionog plana, kao i obezbjeđivanja finansijskih sredstava za ove poslove", dodaju.
DETALJI O SPOMENIKU
Sadašnji spomenik, djelo akademskog vajara Antuna Augustinčića (Klanjec, 04.05.1900. – Zagreb, 10.05.1079. godine), podignut u znak sjećanja na nekoliko hiljada krajiških boraca koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu, svečano je otvoren/otkriven na Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine, 27. jula 1961. godine, iako je odluka o podizanju ovog spomenika donesena još 1953. godine. Autor spomenika je već 1948. godine počeo da radi na skicama. Maketa spomenika koju je izradio Augustinčić nalazi se u Klanjcu, u Hrvatskom Zagorju, u galeriji koja nosi ime ovog velikog vajara.
Arhitektonski gledano, objekat spada u složeni tip spomen-obilježja sa razigranim geometrijskim formama koje se stepenasto sužavaju prema vrhu stvarajući stilizovanu piramidalnu formu sa naglaskom na pročelni dio, čime je posebno naglašena dinamičnost forme. Na dinamiku forme utiče još i isticanje visine pročelja u odnosu na visinu začelja. Akcenat spomenika predstavlja lučno nadvijeno pročelje koje zajedno sa figurom mladića formira određeni vid portalne forme, čime je istaknut ulaz u unutrašnjost objekta u kojoj se nalazi zidna dekoracija. Spomenik je monumentalnih razmjera osmišljen na način da oblikom prati konfiguraciju terena. Brački kamen kojim je betonska konstrukcija spomenika obložena doprinosi stvaranju iluzije da je spomenik isklesani monolit, oduvijek na tom mjestu.
Foto: BUKA
Zbog pojave kapilarne vlage brački kamen je već nakon nekoliko godina od izgradnje spomenika počeo propadati. Ova pojava negativno je uticala i na stanje unutrašnjosti objekta što je uzrok odlaganja izrade fresaka Ismeta Mujezinovića. Intervencije s ciljem otklanjanja ovog problema vršene su u više navrata, nekad obimnije, klesarske, nekad samo injektiranje reljefa.
Spomenik je danas u lošem stanju zbog neodržavanja i uticaja atmosferilija. Uočljiva su oštećenja kamenih obloga zidova i samih reljefa usljed dugotrajnog uticaja atmosferilija, što može dovesti do njihovog širenja i stvaranja deformacija.
Crteži na zidovima u unutrašnjosti spomenika su u izuzetno lošem stanju, u opasnosti od potpunog nestanka. Oštećenja su nastala usljed neodržavanja i intenzivnog uticaja kapilarne vlage, koja je vidljiva i na vanjskim fasadama objekta spomenika, i zahtjevaju preduzimanje hitnih mjera za njihovu konzervaciju i restauraciju. Usljed neodržavanja primjetna su oštećenja na prilaznom putu.
Vezan tekst:
TRENUTNO SE RASPADA: Spomenik na Banj brdu/Šehitlucima skoro 20 godina čeka na obnovu!