Admir Čavalić, rođen i
odrastao u Tuzli, gdje živi, radim i obrazuje se. Završio Ekonomski fakultet
Univerziteta u Tuzli, dva puta magistrirao i sada je doktorant.
Kroz život je radio
razne stvari – vodio vlastitu kompaniju za online marketing, upravljao
udruženjem građana, radio u privatnom sektoru, zatim u obrazovanju i to prvo
kao asistent i kasnije predavač, te zagovarao za ekonomske reforme u našoj zemlji. Odnedavno je
gradski vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla. Aktivno sarađuje sa domaćim i
međunarodnim organizacijama s ciljem društvene promjene. Posjeduje međunarodno
iskustvo – rad na terenu od Indije i Pakistana preko Evrope i Afrike pa sve do Sjedinjenih
Američkih Država. Na predstojećim Opštim izborima kandidat je Stranke za BiH za
Predstavnički dom Parlamenta FBiH.
BUKA: Ekonomista ste,
imamo obećanja kako će plate i penzije rasti 50% je li to realno?
Vrlo
je teško prognozirati rast plata u našoj zemlji – od strane ekonomista, a
naročito od strane političara. Tako da smatram da je vrlo neozbiljno
“razbacivati” se brojevima o rastu plata i penzija od 50%, 100.000
zaposlenih i slično, a bez da postoji validna analiza, set mjera kako da se to
postigne i slično. Štaviše, i da postoji analiza, a lično sam radio na stotine
datih, opet bi pojedinac trebao imati opreza, obzira, skromnosti u procjeni,
razumijevajući aktuelne ekonomske i geopolitičke prilike. Kandidati na
aktuelnim izborima, kao i birači moraju razumijeti da plate i penzije neće
rasti zato što je neko rekao da će rasti, već zbog konkretnih reformi ili pak pozitivnih
ekonomskih trendova. Nema trećeg puta. Zbog to sam u okviru vlastitog izbornog
programa bio vrlo oprezan pri navođenju benefita koje nudim kao kandidat –
napisao sam da će plata biti veće za 200-300 KM, ali samo ako uredim zakone o
doprinosima i porezu na dohodak na način kako to godinama propagiram sa
kolegama ekonomistima.
BUKA: Koje Vi ekonomske mjere nudite da građani žive bolje i
da, prije svega, prežive inflaciju?
Napisao
sam vlastiti izborni program (https://bit.ly/3LC8YjC). U okviru navedenog nudim set ekonomskih, političkih, institucionalnih,
socijalnih i drugih mjera. Kada je riječ o ekonomskim mjerama fokus je na
mjerama protiv inflacije, zatim tržištu rada i infrastrukturnim projektima, kao
i izmjenama fiskalnog okvira. Konkretno, ovo podrazumijeva da se agilnije krene
sa ključnim transformacijama – digitalna, energetska i zelena, te da se
maksimalno rastereti privreda i građanstvo kroz ukidanje, privremeno ili
trajno, parafiskalnih i drugih fiskalnih nameta. Potrebno je unaprijediti putnu
infrastrukturu, naročito za kantone poput Tuzlanskog i Unsko-sanskog, a koji su
totalno blokirani po ovom osnovu od FBiH. Postoji taj “maćehinski”
odnos koji je potrebno mijenjati. Konačno, fokus je na tržištu rada tj. da se
unaprijede federalni programi za zapošljavanje, po uzoru na susjednu Hrvatsku,
ali i da se smanji fiskalno opterećenje na rad. Postoji još dosta mjera koje su
pobrojane u okviru navedenog programa.
BUKA: Zanimljivo je kako je ekonomija tek 4. na listi
programa Stranke za BiH. Izgradnja funkcionalne Bosne i Hercegovine i ustavne
promjene su broj jedan. Je li to malo nerealno ipak za to treba široki
konsenzus?
U
tradiciji je Stranke za Bosnu i Hercegovinu da se bavi državničkom politikom,
što se jasno vidi iz naziva iste, ali i kroz historijat djelovanja. Zbog toga
ne iznenađuje data numeracija. Međutim, rangiranje u ovom slučaju ne
predstavlja davanje prioriteta (ustavnim pitanjima nad ekonomijom npr.). Svaka
od stvari je bitna na svoj način i nemoguće je rješavati određena ekonomska
pitanja na državnom nivou, bez da se izgrade funkcionalne institucije ili pak
naprave ustavne promjene. Ono što je bitno jeste da se ne smije čekati, jer
upravo nas to stanje čekanja košta već gotovo 30-tak godina. O čemu se radi? Ne
mogu se ekonomske reforme pauzirati jer se čeka na neko veliko ustavno
rješenje, i obrnuto. Život ide dalje, politika ide dalje, ekonomija pogotovo.
Potrebno je maksimalno raditi “u hodu” tj. što se može uraditi danas.
Upravo je navedeno novi duh Stranke za Bosnu i Hercegovinu, posebno izražen
kroz kadrove koji su uglavnom politički najaktivniji, koju god ulogu preuzeli.
BUKA: Stranka za BiH fokusirana je i na dijasporu i povratak
u BiH. Šta možete ponuditi ljudima da se vrate?
Bosna
i Hercegovina spada u red zemalja koje najviše ovise o dijaspori. Ova ovisnost
se prije svega odnosi na socijalnu podršku domaćem stanovništvu, djelimično i
turizam. Dijaspora je veoma bitna za našu zemlju i od nje ne treba odustati.
Kroz programsku deklaraciju, SBiH nudi mjere za adekvatnije povezivanje sa
predstavnicima dijaspore, od kulture preko ekonomije, zatim mjere za
pojednostavljivanje procedura za investiranje i unaprijeđenje održivog
povratka. Posebno je zanimljivo to što se od dijaspore nastoji napraviti
aktivni partner promjenama u našoj zemlji, a ne pasivni posmatrač. Mišljenja
sam da je ključna transformacija po ovom pitanju ona koja će dijasporu
promjeniti od “socijalne”, na čemu svi trebamo biti izuzetno
zahvalni, ka “investicionoj” koja vodi dugoročnom progresu.
BUKA: Mnogo je Zakona koji u Federalnom parlamentu čekaju na
usvajanje, s druge strane čini se da je potrebno mnogo novih zakona. Između
ostlaog tu su i zakoni neophodni za EU put što je visoko na lsiit prioriteta
SZBIH. Šta je Vaš prioritet?
Prioritet
svih prioriteta u FBiH su zakoni koji se odnose na smanjivanje fiskalnog
opterećenja rada. To je nešto što se davno uradilo u RS-u. Slične reforma su
sprovele i susjedne zemlje. Konkretno, izmjena zakona o doprinosima i zakona o
porezu na dohodak, na način da se spusti zbirna stopa doprinosa na 30%, uz
zadržavanje poreza na dohodak na 10%. Ovim bi se automatski unaprijedio položaj
radnika u ovom entitetu. Tu su i izmjene zakona koje bi stvorile pretpostavke
za digitalnu transformaciju FBiH. Ogromna birokracija je izuzetan problem za
čitavu državu i potrebno je raditi na ovome. Uz sve navedeno, smatram da je EU
put najbitniji proces za našu državu tako da apsolutno podržavam sve zakone
koje je potrebno usvojiti ili izmjeniti kako bi nastavili sa navedenim. Naravno,
kao političar ću biti maksimalno konstruktivan u smislu sugestija za
unaprijeđenje ovih zakona i/ili izmjena zakona. Ključni problem federalnog
parlamenta je što je nefunkcionalan odnosno vrlo neefikasan u djelovanju. Moj
prioritet kao federalnog parlamentarca je da postavim novi tempo rada koji će
slijediti ostali.
BUKA: Dio programske dekalracije u čije ime se kandidujete
su i mladi. Je li moguće zaustaviti njihov odlazak i kako?
Bosna
i Hercegovina dijeli sudbinu većine zemalja regiona po ovom pitanju. Moguće je
usporiti, ali i ne zaustaviti odlazak mladih osoba. Tu sam vrlo konkretan i
realan. Kako usporiti odlazak? Prije svega kroz uklanjanje svih suvišnih
barijera na tržištu rada koje institucionalno blokiraju mlade osobe. Sistem
treba da bude takav da vrlo jednostavno integriše mladu osobu u okvire tržišta
rada. Ne suprotno. Uz navedeno, potrebno je za mlade obezbjediti nekakvu
institucionalnu sigurnost, na čemu insistira Stranka za Bosnu i Hercegovinu, i
što se već sprovodi od strane aktivnih načelnika ove stranke, poput npr.
gospodina Efendića i gospodina Hrustanovića.
BUKA: Malo se govori o pravima manjina u BiH, šta su Vama
manjine i hoćete li, budete li izabrani, biti i njihov predstavnik?
U
najširem smislu “manjina” je svako ko je na neki način ugrožen u
našoj zemlji od strane trenutne “većine”. Shodno tome, to je vrlo
relativan pojam, nažalost, nerijetko definisan mjestom življenja – kanton, FBiH
ili RS, grad, opština ili selo i slično. Ekonomski sam liberal tako da je moje promišljanje
i djelovanje utemeljeno na tri aksioma – život, sloboda i imovina. Shodno tome,
obaveza mi je da štitim život, slobodu i imovinu svakog građanina Bosne i
Hercegovine, bez obzira da li dijelili isto mišljenje, stil života, vrijednosti
i slično. Naravno, institucije su tu da uspostave pravila i kroz ista sprovedu
datu zaštitu. Zbog toga insistiram na izgradnji institucija koje će biti
neovisne, objektivne i sve nas posmatrati isto. Kroz rad u Gradskom vijeću
Grada Tuzla sam pokazao da se za sve borim podjednako i da mi se svako može
obratiti kako bi stao u zaštitu prava. Građani to cijene, ja u to duboko
vjerujem, tako da tako planiram raditi i u federalnom parlamentu.
BUKA: Kako mislite riješiti problem loše zdravstvene
zaštite, odlaska ljekara, liječenja djece putem humanitarnih akcija?
Potrebno
je uspostaviti adekvatan sistem indikatora u zdravstvu, a kako bi znali da šta
radimo dobro, šta pogrešno i u kojem smjeru treba voditi reforme. Prije svega
pratiti redove čekanja. Nezamislivo je da se na neki pregled čeka po par
mjeseci, dok u pozadini bolest napreduje. Radit ću na integraciji privatnog
zdravstvenog sektora u ukupni zdravstveni sistem, konkretno sistem zdravstvenih
osiguranja. Kao i u obrazovanju, tako i u zdravstvu može biti samo jedna podjela
– kvalitetan rad uz poštivanje standarda i sumnjiv rad uz kršenje standarda –
bez obzira da li riječ o javnom ili privatnom. Ako već imamo razvijenu privatnu
zdravstvenu infrastrukturu onda je istu potrebno iskoristiti za dobrobit svih.
Federalni nivo treba da ima ključnu ulogu u ovome, a posebno još u vezi rada
kliničkih centara kod kojih se vodi kao osnivač.
BUKA: Živite u kantonu gdje je zrak vrlo onečišćen. Koja
rješenja nudite?
U
okviru vlastitog izbornog programa ponudio sam mjeru koja se odnosi na
subvencioniranje javnog prevoza. Čak ukoliko je moguće, jedinica lokalne
samouprave, uz podršku federalnog nivoa za koji se kandidiram, treba da omogući
par besplatnih linija, što dugoročno treba da motiviše građane da smanje
korištenje automobila. Zatim, potrebno je širiti distributivnu mrežu centralnog
grijanja, a kako bi se smanjio broj individualnih ložišta. Federalni nivo treba
da uspostavi kontinuirane grant programe za prelazak na alternativne, čiste
načine zagrijavanja domaćinstava – za ona domaćinstva koja se ne mogu
integrisati u sistem centralnog grijanja. Konačno, potrebno je maksimalno
raditi na tome da se moderniziraju termoelektrane širom FBiH i države, a kako
bi manje zagađivale. Pokušalo se ići u tom pravcu sa Blok 7, međutim jedino što
smo dobili jeste potencijalna afera gubitka gotovo 300 miliona KM.