<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Zbog krize ne smijemo odustati od obnovljivih izvora energije: Termoelektrane će finansirati svoju propast

Dugoročno posmatrano, resursi koje koristimo za proizvodnju energije će se kad-tad iscrpiti. Zbog toga je bitno da idemo u pravcu razvoja kapaciteta obnovljivih izvora energije.

29. august 2022, 10:59

Foto: Foto Baza

Dragan Ostić, asistent na programu "Energija i klimatske promjene" za BUKU govori o energetskoj krizi, energiji iz termoelektrana, izazovima zbog energenata i drugim temama.

Imajući u vidu obnovljive izvore energije i krizu energenata sa kojom se svijet suočava, koliki je izazov za zemlje poput BiH da ispoštuju zelenu agendu?

Biće izazovno ali kriza nas ne smije sputati. Trenutna energetska kriza nije permanentno stanje. Ona je, kratkoročno posmatrano, privremenog karaktera. Dugoročno posmatrano, resursi koje koristimo za proizvodnju energije će se kad-tad iscrpiti. Zbog toga je bitno da idemo u pravcu razvoja kapaciteta obnovljivih izvora energije.

Ono što mi vidimo na terenu jeste povećanje ekološke svijesti među stanovništvom, koje se ogleda u sve većem interesovanju građana za ugradnju solarnih panela na vlastite domove, u sve češćem traženju savjeta oko individualnog načina djelovanja za smanjenje zagađenja vazduha, u sve češćem podizanju glasa običnih građana protiv projekata štetnih po životnu sredinu.

Neke zemlje, poput Njemačke, najavile su otvaranje zatvorenih termoelektrana zbog nestašice plina, koliko će se ovakve odluke odraziti na ispunjavanje planova za smanjenje prljave energije?

Narativ u kojem se Njemačka jednim uvijenim ohrabrenjem ističe kao povratnik termoelektranama ne treba da nas usmjerava ka jednom oportunističkom djelovanju i kratkoročnom sagledavanju stvari koje podrazumijeva otvaranje novih termoelektrana i vještačkog produženja rada postojećih. Njemačka svoje kapacitete OIE razvija dobrih 40 godina. Uložili su značajna sredstva u razvoj tehnologija. Njihove termoelektrane ne koriste ništa manje štetna goriva nego naše, međutim oni koriste razne filtere, posluju po standardima, ne zagađuju svoje rijeke ispuštanjem štetnih materija u njih.

TE Ugljevik ne koristi filtere za odsumporavanje jer im se ne isplati. Gacko ih uopšte nema. Rudnik Kamengrad pored Sanskog Mosta zagađuje rijeku Blihu do neslućenih razmjera. Ta rijeka je u nekim danima siva, izgleda postapokaliptično. U tome je razlika, u savjesnom djelovanju.

Koji su najveći izazovi BiH u ovom trenutku kada govorimo u termoelektranama koje su i dalje poprilično aktivne?

Njih tek sljeduju izazovi, poput taksi (CBAM) koje će morati da plaćaju. Takse podrazumijevaju namete u vidu finansijskih  sredstava, koja će da se slivaju u budžet koji će da se koristi za izgradnju kapaciteta obnovljivih izvora energije. U jednu ruku, termoelektrane će finansirati svoju propast.

Još malo nam dolazi i zima i aktiviraće se priča o zagađenom vazduhu, živimo u zemlji koja mjeri veoma nezdrav vazduh. Kako se boriti protiv toga?

Podaci koje dobijamo iz uređaja koji je postavljen na krov zgrade opštine Ugljevik, koji smo u saradnji sa opštinom i organizacijom Bankwatch postavili u maju, ti rezultati su zabrinjavajući. Granične vrijednosti se prekoračuju više puta na sedmičnom nivou. A pričamo o ljetnjem periodu godine, kada zagađenje nije toliko izraženo. Zamislite samo o kakvim se brojevima radi tokom zimskog perioda. I većina tog tereta pada na stanovnike sela i opština u kojima se nalaze termoelektrane. Oni najviše ispaštaju.

Kako se boriti protiv toga? Postepenim zatvaranjem termoelektrana i postavljanjem filtera (filtera koji će raditi, a ne da se postavljaju pro forma) na postojeće termoelektrane, prelaskom na obnovljive izvore energije i samim tim očuvanjem životne sredine.

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o osnivanju „Vjetroparkovi Elektroprivrede Republike Srpske“. Isti dan je i Vlada Federacije BiH dala saglasnost za izgradnju vjetroelektrane i fotonaponske elektrane. Je li budućnost BiH u energiji vjetra?

To je svakako velika vijest. Uvijek koristimo priliku da istaknemo da dva vjetroparka u BiH proizvode istu količinu električne energije kao i SVE DO SADA IZGRAĐENE male hidroelektrane, a izgrađeno ih je 120 u Bosni i Hercegovini. Međutim, ono što država ovdje treba da uradi jeste da javna dobra koristi za dobrobit svih nas, a ne samo za bogaćenje pojedinaca ili privatnih kompanija. Sve češće imamo slučajeve u kojima su ugovori netransparentni, gdje se pojavljuju investitori sumnjive poslovne pozadine, što je naša višedecenijska rak-rana. Nadamo se da to neće biti slučaj sa vjetro i solarnim parkovima.

Imajući u vidu da živimo u vremenu krize, prvo je bila pandemija, sad je rat u Ukrajiji, pa se sve manje priča o klimi i klimatskim promjenama i ljuskom uticaju na planetu. Kakva nam je budućnost ako nastavimo ovim putem korištanja prljave energije

Što se tiče prisustva prioritetnih tema u medijima, ratovi i globalne pandemije imaju prednost u odnosu na klimatske promjene, prvenstveno zbog toga što su vidljiviji i opipljiviji i prijetnja je značajno izraženija u poređenju sa klimatskim promjenama. Ako nastavimo ovim putem, ublažavanje posljedica klimatskih promjena postaće tema broj jedan, što nikome ne ide na ruku. Naravno da o temi klimatskih promjena treba da se priča i da se na tom polju intenzivno djeluje, međutim mišljenja smo da je mnogo bitnije raditi na tome da se ne dovedemo u situaciju da spašavamo planetu kada za to već postane kasno. A upravo na vrhuncu pandemije smo svjedočili značaju prirode, zdrave životne sredine, otvorenog prostora i čistog vazduha.