Od poskupljenja će biti izuzeti ni građani ove države u
Persijskom zalivu.
Trideset jedan poslanik je glasao za ovaj zakon, a 17 ih je
bilo protiv toga, a drugi i poslednji krug glasanja održaće se za dvije
nedelje, izvještava agencija Frans pres.
Poslanici su u početku odbili prijedlog zakona, ali su ga
kasnije prihvatili, pošto su izuzeti kuvajtski državljani.
Ako ovaj zakonski akt dobije finalnu podršku u posljednjem
krugu glasanja, to će biti prvi put u 50 godina da je naftom bogati Kuvajt
povećao naknadu za energiju.
Kao i kod drugih izvoznika “crnog zlata”, prihodi
Kuvajta, zavisnog od nafte, istopili su se, jer se cijena ovog energenta
sunovratila za više od 70 odsto od polovine 2014. godine, kada je bila na vrhuncu.
Prijedlog zakona predviđa povećanje naknada za struju u
stambenim zgradama u kojima uglavnom žive stranci, sa sadašnje minimalne stope
od dva filsa (0,7 centi) po kilovatu postepeno na 15 filsa (pet centi) po
kilovatu.
Za komercijalnu upotrebu, naknade će biti povećane s dva
filsa po kilovatu na 25 filsa. Cijena vode će takođe biti više nego
udvostručena.
Ministar za energetiku i vodne resurse Ahmad al-Jasar rekao
je u burnoj raspravi u parlamentu da vlada plaća oko 8,8 milijardi dolara
godišnje subvencija za proizvodnju struje i vode.
Ako se ne preduzme nikakva akcija, potrošnja će se
utrostručiti do 2035. godine, a subvencije će narasti na 25 milijardi dolara,
naveo je on i dodao da je cilj zakona da smanji potrošnju za više od 30 odsto.
Vlada takođe planira da poveća visoko subvencionisane cijene
benzina, jednog od najjeftinijih u svetu.
Kuvajt je objavio da je u prošloj fiskalnoj godini zabeležio
budžetski deficit od 20 milijardi dolara, prema privremenim podacima, nakon 16
berićetnih godina zbog visokih cijena nafte.
Ovaj zalivski emirat je dom za 1,3 miliona domaćih građana i
oko tri miliona stranaca, navodi francuska agencija.