Crveno znači stani, zeleno kreni, a žuto upozorava da slijedi promjena. Taj sistem poznajemo gotovo cijeli život, ali šta ako semafori uskoro dobiju i četvrto svjetlo – bijelo?
Iako zvuči kao scena iz naučnofantastičnog filma, ideja već godinama postoji u ozbiljnim naučnim istraživanjima. Naučnici sa Državnog univerziteta Sjeverne Karoline (NC State) razvijaju koncept koji bi mogao promijeniti način funkcionisanja raskrsnica u budućnosti, posebno kada autonomni automobili postanu mnogo zastupljeniji na putevima.
Ipak, nema razloga da vozači očekuju da će se bijelo svjetlo već sutra pojaviti na semaforima. Riječ je o eksperimentalnom konceptu koji se zasad ispituje kroz računarske simulacije.
Šta znači četvrto, bijelo svjetlo na semaforu?
Ideja je jednostavna, ali potencijalno značajna. Kada se na raskrsnici uključi bijelo svjetlo, ljudskim vozačima poručivalo bi se da prate vozilo ispred sebe.
U pozadini bi autonomni automobili međusobno razmjenjivali informacije, koordinisali kretanje i zajednički određivali kada je najbolje da prođu kroz raskrsnicu.
Drugim riječima, dio posla koji danas obavlja semafor preuzela bi povezana autonomna vozila.
Vozači klasičnih automobila ne bi morali da razumiju komplikovane sisteme komunikacije između vozila. Njihov zadatak bio bi samo da prate automobil ispred sebe i kreću se u skladu s njegovim kretanjem.
Crveno i zeleno svjetlo ne bi nestali. Kada na raskrsnici ne bi bilo dovoljno autonomnih vozila za funkcionisanje sistema, semafor bi nastavio da radi po dosadašnjim pravilima.
Simulacije pokazale moguće smanjenje gužvi
Istraživači sa NC Statea kroz simulacije su ispitivali koliko bi ovakav sistem mogao ubrzati saobraćaj i smanjiti zadržavanja na raskrsnicama.
Rezultati su pokazali da potencijalne koristi rastu sa povećanjem udjela autonomnih vozila.
Prema jednom od modela, kada bi autonomni automobili činili 10 odsto ukupnog saobraćaja, kašnjenja bi se smanjila za oko tri odsto.
Pri udjelu od 30 odsto autonomnih vozila, smanjenje je iznosilo 10,7 odsto.
U pojedinim simuliranim uslovima zabilježeno je i smanjenje ukupnog vremena zadržavanja veće od 90 odsto.
Međutim, ove brojke ne znače da bi uvođenje bijelog svjetla automatski riješilo saobraćajne gužve u stvarnim gradovima. Rezultati zavise od intenziteta saobraćaja, broja autonomnih vozila i uslova u kojima se sistem primjenjuje.
Mora li četvrto svjetlo zaista biti bijelo?
Zanimljivo je da istraživači ne insistiraju na tome da nova signalizacija obavezno bude bijele boje.
Profesor Ali Hajbabaie, jedan od autora istraživanja, ranije je objasnio da je mnogo važnije uvesti dodatni signal koji će vozači lako prepoznati i čije značenje neće zamijeniti sa postojećim bojama.
Dakle, „bijela faza“ predstavlja naziv koncepta, a ne konačno rješenje koje će nužno biti primijenjeno na budućim semaforima.
Cilj je razviti sistem koji bi omogućio bolju koordinaciju autonomnih i klasičnih vozila, uz što manje zadržavanja i efikasnije korištenje raskrsnica.
Bijelo svjetlo već postoji u Evropi, ali ima drugačiju namjenu
Dodatna bijela signalizacija nije potpuna novost u saobraćaju.
U pojedinim evropskim državama bijeli svjetlosni signali već se koriste za tramvaje i druga vozila javnog prevoza. Oni mogu imati oblik horizontalnih ili vertikalnih linija i namijenjeni su određenim kategorijama vozila.
Ipak, takvi signali nemaju nikakve veze sa američkim konceptom „bijele faze“ za autonomne automobile.
Razlika je u tome što bi novo rješenje trebalo da omogući zajedničko upravljanje kretanjem vozila na raskrsnicama, koristeći komunikaciju između autonomnih automobila.
Zašto Japanci zeleno svjetlo nazivaju plavim?
Još jedna zanimljivost dolazi iz Japana, gdje se zeleno svjetlo na semaforima tradicionalno naziva plavim.
Razlog je istorijski i jezički. Japanska riječ „ao“ nekada se koristila za širi spektar nijansi koje danas razlikujemo kao plavu i zelenu.
Zbog toga se u japanskom jeziku i danas koristi izraz koji doslovno upućuje na plavu boju, iako je riječ o signalu koji ima funkciju zelenog svjetla.
Pojedini japanski semafori zato imaju i karakterističnu plavozelenu nijansu.
Međutim, to nije nikakvo četvrto svjetlo, već drugačiji način prikazivanja klasičnog zelenog signala.
Kada bi bijeli semafori mogli stići na ulice?
Iako ideja zvuči kao veliki korak prema budućnosti, njena primjena još nije blizu svakodnevnog saobraćaja.
Autonomna vozila tek treba da dostignu nivo zastupljenosti i pouzdanosti koji bi omogućio širu primjenu ovakvog sistema.
Jedna od mogućnosti jeste testiranje na lokacijama poput velikih luka i logističkih centara, gdje se kreće veliki broj povezanih i autonomnih vozila.
Ukoliko tehnologija bude uspješno razvijena i primijenjena, semafori bi jednog dana zaista mogli dobiti novu boju.
A poruka vozačima bila bi potpuno drugačija od svega na šta su navikli: kada se uključi bijelo svjetlo, ne gledajte samo semafor – pratite automobil ispred sebe.