Ali se zadnjih mjeseci njegova popularnost strmoglavila, spustivši se
čak niže od one njegovog nesretnog prethodnika Francoisa Hollandea u
istom razdoblju njegovog mandata. Prošli tjedan Macrona je podržavalo
samo 29 posto građana, a donedavno je takvih bilo dvije trećine.
Višestruki razlozi za obrat
Potvrda promjene raspoloženja javnosti jest i pad povjerenja
potrošača na najniže razine u više od dvije godine. Isti pokazatelj
visoko je skočio nakon Macronove izborne pobjede u svibnju 2017.
Razlozi za takav obrat višestruki su i međusobno se preklapaju:
glasači s lijevog centra, od kojih su mnogi riskirali glasujući za
Macrona, kažu da njegove politike, posebno snižavanje godišnjeg poreza
na ukupnu imovinu veću od 1,3 milijuna eura, pogoduju bogatima. Uz to,
često ga smatraju arogantnim.
Skandal oko njegovog zaštitara kojeg su kamere snimile da tuče
prosvjednike na prosvjedu 1. svibnja, ukaljao je predsjednikov ugleda.
Potaknuo je pitanja kako je mladi zaštitar Alexandre Benalla mogao biti
tako brzo promaknut, dok je odugovlačenje Elizejske palače s odgovorima
potaknulo nagađanjima da se slučaj želi zataškati.
Potom je dvoje ministara u roku od nekoliko dana podnijelo ostavke –
popularni ministar okoliša zbog odgađanja smanjenja ovisnosti o
nuklearkama i ministrica sporta, iz osobnih razloga.
Treći, ministar unutarnjih poslova Gerard Collomb, bliski Macronov
saveznik, odlazi iduće godine kako bi se ponovno kandidirao za
gradonačelnika rodnog Lyona. Njegov odlazak možda je najteži udarac.
Prije nego li je objavio svoje planove, govorio je kako Macronovoj ekipi
“manjka poniznosti” i izrazio žaljenje zbog nekoliko pogrešaka, posebno
pristupa aferi oko Benalle.
Što takav dramatični pad popularnosti znači za Macrona i njegovu sposobnost da bude vođa u zemlji i u Europi?
Nema razloga za brigu?
Njegovi bliski savjetnici brzo odgovaraju da ne znači ništa. Priznaju
pogreške u koracima kao što je odluka Elizejske palače da objavi video
snimku na kojoj Macron prigovara kako se mnogo novca troši na socijalne
naknade, a učinak mjera je slab. No ističu da je izabran zbog obećanja
da će provesti temeljite gospodarske i socijalne reforme i da ih je
odlučan ostvariti tijekom petogodišnjeg mandata, bez obzira na sve.
“Francuzi shvaćaju dvije ključne stvari: da se predsjednik drži
svojih obećanja… i da je ritam reformi jako brz, ali njihov učinak još
nije vidljiv na terenu. Trebat će vremena da se to osjeti”, rekao je
visoki dužnosnik Elizejske palače koji je želio ostati neimenovan.
Priznaju također da makroekonomska situacija nije ružičasta kao što
se predviđalo. Prognoze rasta su srezane, a nezaposlenost iznosi oko
devet posto što Macronu otežava ostvarivanje obećanja.
“Francuzi su skeptični, to je francuska kultura”, rekao je francuski
ministar financija Bruno Le Maire novinarima u srijedu, pozivajući
glasače da budu strpljivi. “Traže konkretne rezultate, a ja mislim da
treba vremena da bi se pokazale sve koristi reformi.”
Neki glasači nisu na to spremni.
“Pad njegova rejtinga bio je neizbježan”, rekao je Herve-Paul Jean,
74-godišnji Parižanin. “Išao je prebrzo. Ne možete promijeniti staru
zemlju kao što je Francuska tako brzo.”
“Predsjednik bogatih”
Drugi stanovnika Pariza, Regis, koji nije želio reći svoje puno ime, optužuje Macrona da “udara po radničkoj klasi”.
“Daje najbogatijima, on je zaista predsjednik bogatih”, rekao je. “Vladu za ostale nije briga”
Postoje također naznake da se pad popularnosti, i nemir u parlamentu zbog afere Benalla, odražavaju na rad vlade.
Ustavne reforme planirane za jesen, uključujući smanjenje broja
zastupnika za trećinu i uvođenje dijelom proporcionalnog sustava,
odgođeni su.
Ipak, zahvaljujući velikoj, odanoj većini u Skupštini Macron vjerojatno neće morati puno skretati s kursa.
Možda u želji da dokaže da nije “predsjednik bogatih”, ovog je
mjeseca u roku od tjedan dana najavio dvije politike koje ciljaju
siromašne i bolesne: osam milijardi eura dodatne potrošnje za one s
najmanjim prihodima i dodatnih 400 milijuna eura za zdravstvo.
Glavna obećanja u proračunu za 2019., objašnjena novinarima ovaj
tjedan, usmjerena su na vraćanje novca poreznim obveznicima, a ne na
veće reforme. Radi se o šest milijardi eura poreznih olakšica za
kućanstva i poticaji za jačanje kupovne moći.
No savjetnici ističu da reformska agenda, detaljno isplanirana prije
preuzimanja dužnosti, u glavnim crtama i dalje stoji, a predstoje
promjene mirovina i naknada za nezaposlenost.
‘Jupiter’ Macron
Hoće li se Macron ipak trgnuti zbog pada popularnosti i prilagoditi stil kako bi postao privlačniji?
Takvih naznaka zasad nema. Njegovi pomoćnici brane Macronovu izravnost i
energičnost u “Jupiterovskim” govorima, u kojima nastupa kao da je
vrhovno rimsko božanstvo.
Za predstojeće izbore za Europski parlament u svibnju iduće godine
kazao je otvoreno da ih vidi kao okršaj između lidera kakav je on, dakle
progresivnih, proeuropskih liberala, i populističkih, krajnje desnih
nacionalista.
Isti takav okršaj vjerojatno će se zbivati na domaćoj sceni na idućim
predsjedničkim izborima 2022. pa se Macron već priprema za odmjeravanje
snaga s krajnjom desnicom.
Znak da se komunikacijska strategija mijenja jest i činjenica da je
Elizejska palača angažirala novog elokventnog glasnogovornika Sylvaina
Forta, koji je istog intelektualnog kova kao i Macron.
Pad popularnosti
Iako je pad popularnosti u anketama privlačna tema za naslovnice,
analitičari napominju kako to za Francusku nije ništa neuobičajeno.
Većina predsjednika od Drugog svjetskog rata teško je uspostavljala
odnos s biračima u prvih 18 mjeseci mandata.
“Kada biste maknuli sve rejting agencije koje kažu da je Macron
nepopularan, sve medijske komentare koji kažu da je nepopularan, gdje su
zapravo znakovi da je toliko nepopularan?”, rekla je Sue Collard,
profesorica francuske politike na Sveučilištu u Sussexu. “Ne vidite ih.”
Francuzi žele pogodnosti promjena bez pratećih poteškoća, kazala je.
Macron to razumije i samo se mora pobrinuti da ispravno prenese poruku.
“Mogu zamisliti da mu njegov tim za komunikacijsku strategiju govori da bude malo pažljiviji, to je sve”, kazala je.