Za samo dva dana desile su se tri havarije na avionima kompanije “Boeing”, a u isto vrijeme se pojavilo svjedočenje uzbunjivača Santjaga Paredesa, inspektora kvaliteta iz firme dobavljača dijelova, o stotinama ignorisanih defekata.
Na osnovu lavine medijskih natpisa, snimka požara na jednom od aviona i Paredesovih riječi da su u “Spirit AeroSystemsu” marili za ispunjavanje kvota, a ne kvalitet, stiče se utisak da postoje ogromni sistemski problemi u gigantu američke avio-industrije.
Međutim, iako se defekti u fazi proizvodnje i ljudske greške nikako ne smiju zanemariti, oni ne odražavaju stanje na najvišim nivoima kompanije, kao što su projektovanje i inženjering aviona, objašnjava urednik portala Tango Six Petar Vojinović za Euronews Srbija.
Problemi o kojima Paredes priča su, po njegovom mišljenju, prije svega posljedica autsorsinga i nedostatka kontrole kvaliteta.
“Taj aspekt priče je ključni deo problema autsorsovanja jednog bitnog dela proizvodnje ‘Boeingovih’ i ‘Airbusovih’ letelica. Iz toga je zapravo nastala kompanija ‘Spirit’, gde je došlo do nemogućnosti kontrole kvaliteta proizvodnje za koju je dokazano, a to je sada i priznao ‘Boeing’, da je ‘Boeing’ kriv”, navodi Vojinović.
Dodaje da to nikako ne oslobađa “Spirit AeroSystems” od svog dijela odgovornosti, iako su propusti kontrole bili na strani “Boeinga”.
Inače, Paredes je za BBC rekao da bi ponekad pronašao i po 200 defekata na dijelovima koji su trebali da budu isporučeni. Prelomni momenat je bio, kako on tvrdi, kada mu je menadžer naredio da promijeni način prijave defekata, kako bi se smanjio njihov broj. Kada je protestovao navodno je premješten u drugi dio fabrike, a tvrdi da se osjećao ugroženo i da je to bila osveta.
“Nikad nisam sreo mnogo ljudi koji su se plašili letenja dok nisam počeo da radim u ‘Spiritu'”, rekao je Paredes.
Kao jedno od mogućih rješenja ovog problema Vojinović pominje razmatranje povratka “Spirit AeroSystemsa” u okvir “Boeinga”.
“Svi ti početni incidenti i problemi i ove lične impresije koje su citirane od tog uzbunjivača su na delu proizvodnja, ne na delu projektovanja aviona, što makar delimično čini situaciju popravljivom”, navodi on, ali upozorava da je to što su se problemi pojavili na “nižem” nivou i dalje problematično i da tu ne smije da se desi nekakva ljudska greška.
Što se tiče ovih incidenata na letovima, dva su se desila u Turskoj, a jedan u Senegalu, gdje je snimljena vatra na motoru aviona. Na aerodromu blizu Alanje su, prema turskim medijima, uništeni točkovi i oprema za slijetanje aviona, dok je u Istanbulu transportni avion prinudno sletio na trup nakon kvara na prednjem dijelu opreme za slijetanje. Niko od putnika i posade nije povrijeđen u ovim incidentima. Vojinović ističe da se ti kvarovi ne mogu povezati ni sa proizvodnim problemima, već su odgovornost pojedinačnih avio-prevoznika.
“Ti kvarovi nemaju nikakve veze sa proizvodnjom jer su nastali na avionima koji su vlasništvo avio-kompanija, što znači da je to problem održavanja tih avio-kompanija, a ne ‘Boeinga'”, kaže Vojinović.
U nizu negativnih vijesti o “Boeingu” prošle nedjelje pojavilo se i odlaganje lansiranja svemirske letjelice “Starliner”, nakon što je došlo do kvara na ventilu za otpuštanje kiseonika gornjeg dijela rakete.
Ventil je, kako prenose američki mediji, “zujao” i svaki čas se otvarao i zatvarao. Dva sata pred polijetanje odložen je let koji je trebalo da prebaci dva NASA astronauta do Međunarodne svemirske stanice.
Raketa “Atlas V” na kojoj je primijećen kvar je do sada imala 75 uspješnih lansiranja i inicijalno je pripadala gigantu vojne industrije “Lockheed Martinu”, ali je trenutno združeno koristi i “Boeing” u okviru zajedničke kompanije “United Launch Alliance”.
Ovaj problem takođe nije vezan ni sa proizvodnim defektima aviona, ni sa dijelom “Boeinga” koji se bavi proizvodnjom zemaljskih putničkih letjelica. U tom slučaju Vojinović ističe da je pohvalno što je manji kvar primijećen na vrijeme, što svjedoči o kvalitetu kadrova.
Sve ovo ipak ne umanjuje probleme koje “Boeing” ima kao korporacija, o čemu jasno govori podatak da je prvi kvartal ove godine završio s ogromnim gubitkom od 343 miliona dolara, dok je prije godinu dana on iznosio 414 miliona.
Kako prenosi AFP, zabrinutost zbog bezbjednosti aviona uticala je na smanjenje prihoda kompanije u prva tri mjeseca ove godine od 7,5 procenata u odnosu na 16,6 milijardi 2023. Agencija ipak ističe da su ti gubici manji nego što su mnogi analitičari očekivali.
Nevolje ove godine su počele incidentom u januaru kada je “737 max 9” “Aljaska Airlinesa” morao da prinudno sleti nakon što je tokom leta otpala ploča na vratima. Tada je Američka savezna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) naredila obustavu proizvodnje ovog modela i zahtijevala da kompanija poboljša kontrolu kvaliteta.
Poslije toga su počeli da se javljaju uzbunjivači, a dvojica su u međuvremenu preminula, potpirujući razne teorije zavjere.
Nedavno se “Wall Street Journal” bavio još jednim problemom u “Boeingu”, nastalim zbog uvođenja sankcija Rusiji u 2022. godini. U pitanju su hladnjaci koji su se uvozili iz te zemlje, a koji služe za rashlađivanje elektronike i kabine modela “787 Dreamliner”.
Usporavanje u lancu nabavke ne samo ovih dijelova, već i sjedišta dovelo je do smanjenja u proizvodnji ovog modela. To je, kako piše WSJ, demonstriralo kako i najprostiji zastoji u globalnom lancu trgovine mogu imati posljedice širom svijeta. Takođe se navodi da će usporavanje proizvodnje dodatno uticati na ionako umanjene prihode “Boeinga”.