Svemirska letjelica Voyager 1 stara 47 godina ponovno je u kontaktu s NASA-om nakon što je tehnički problem izazvao višednevni prekid komunikacije s historijskom misijom, koja je milijardama kilometara daleko u međuzvjezdanom prostoru.
Voyager 1 sada koristi radio odašiljač na koji se nije oslanjao od 1981. kako bi ostao u kontaktu sa svojim timom na Zemlji dok inženjeri rade na razumijevanju što je pošlo po zlu.
Kako svemirska letjelica, lansirana u septembru 1977., stari, tim je polako isključivao komponente kako bi sačuvao energiju, omogućujući Voyageru 1 da šalje jedinstvene podatke s udaljenosti od 24 milijarde kilometara.
Sonda je najudaljenija svemirska letjelica od Zemlje, koja radi izvan heliosfere – sunčevog mjehura magnetskih polja i čestica koji se proteže daleko izvan Plutonove orbite – gdje njeni instrumenti izravno uzorkuju međuzvjezdani prostor.
Novi problem jedan je od nekoliko s kojima se zastarjelo vozilo suočilo posljednjih mjeseci, ali Voyagerov tim nastavlja pronalaziti kreativna rješenja kako bi slavni istraživač mogao zumirati svoje kozmičko putovanje kroz neistražen teritorij.
Radio greška milijardama kilometara daleko
Povremeno, inženjeri šalju naredbe Voyageru 1 da uključi neke od njegovih grijača i toplih komponenti koje su pretrpjele oštećenja od zračenja tokom desetljeća, rekao je Bruce Waggoner, voditelj osiguranja misije Voyager. Toplina može pomoći preokrenuti štetu od zračenja, koja degradira performanse komponenti letjelice, rekao je.
Poruke se Voyageru šalju iz kontrole misije u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon u Pasadeni, Kalifornija, preko agencije Deep Space Network. Sustav radijskih antena na Zemlji pomaže agenciji u komunikaciji s Voyagerom 1 i njegovom sondom blizankom, Voyagerom 2, kao i drugim svemirskim letjelicama koje istražuju naš solarni sustav.
Voyager 1 zatim šalje nazad inženjerske podatke kako bi pokazao kako reagira na naredbe. Potrebno je oko 23 sata da poruka putuje u jednom smjeru.
Ali kada je 16. oktobra poslana naredba grijaču, nešto je pokrenulo autonomni sustav zaštite od kvara svemirske letjelice. Ako svemirska letjelica troši više energije nego što bi trebala, sustav zaštite od greške automatski isključuje sustave koji nisu bitni za očuvanje energije.
Tim je otkrio najnoviji problem kada nije mogao detektirati signal odgovora svemirske letjelice putem mreže dubokog svemira 18. oktobra.
Voyager 1 desetljećima koristi jedan od svoja dva radio odašiljača, nazvan X-pojas na temelju frekvencije koju koristi. U međuvremenu, drugi odašiljač, nazvan S-pojas, koji koristi drugu frekvenciju, nije korišten od 1981. jer je njegov signal mnogo slabiji od signala X-pojasa.
Inženjeri sumnjaju da je sustav zaštite od grešaka smanjio brzinu kojom su se podaci slali natrag s odašiljača, što je promijenilo prirodu signala koji Voyager 1 dijeli s monitorima Deep Space Network. Tim Voyagera 1 konačno je locirao odgovor sonde kasnije 18. oktobra tako što je prebirao po signalima koje je Deep Space Network primala.
Ali 19. oktobra, komunikacija s Voyagerom 1 izgleda potpuno prestala.
Tim vjeruje da se sustav zaštite od greške dodatno aktivirao još dva puta, što je možda isključilo odašiljač X-pojasa i prebacilo letjelicu na odašiljač S-pojasa koji koristi manje energije, rekla je NASA.
Radi se na rješenju
Iako tim Voyagera 1 nije bio siguran da će se slabi signal S-pojasa moći detektirati zbog udaljenosti letjelice od Zemlje, inženjeri Deep Space Networka su ga locirali.
Tim neće slati naredbe Voyageru 1 da ponovno uključi odašiljač X-pojasa dok ne zaključi što je pokrenulo sustav zaštite od greške, što bi moglo potrajati tjednima. Inženjeri su oprezni jer žele utvrditi postoje li potencijalni rizici za uključivanje X-pojasa.
Ako tim uspije ponovno pokrenuti X-pojasni odašiljač, uređaj bi mogao prenijeti podatke koji bi mogli otkriti što se dogodilo, rekao je Wagoner.
U međuvremenu su inženjeri poslali poruku Voyageru 1 22. oktobra kako bi provjerili radi li odašiljač S-pojasa i dobili su potvrdu 24. oktobra. Ali to nije rješenje na koje se tim želi predugo oslanjati.
“Signal S-pojasa preslab je za dugoročno korištenje”, rekao je Wagoner. “Do sada ga tim nije mogao koristiti za dobivanje telemetrije (informacija o zdravlju i statusu letjelice), a kamoli znanstvenih podataka. Ali omogućuje nam da barem pošaljemo naredbe i osiguramo da je letjelica još uvijek usmjerena prema Zemlji.”
Ovaj prekidač odašiljača samo je jedan od nekoliko inovativnih hakova koje je NASA upotrijebila za prevladavanje komunikacijskih izazova s dugotrajnom misijom ove godine, uključujući paljenje starih potisnika kako bi antena Voyagera 1 bila usmjerena prema Zemlji i iznalaženje rješenja za računalni kvar koji mjesecima ušutkao tok znanstvenih podataka sonde prema Zemlji.