Francuska je službeno uvela pravo na potpomognutu smrt za odrasle osobe koje boluju od neizlječivih bolesti, nakon što je zakon potvrdilo Ustavno vijeće i potom je objavljen u službenom listu. Time se Francuska pridružila skupini zemalja koje su dopustile neki oblik medicinski potpomognutog umiranja, među kojima su Nizozemska, Belgija, Švicarska i Kanada.
Novi zakon, službeno nazvan zakon o kraju života odnosno pomoći pri umiranju, rezultat je višegodišnje političke i društvene rasprave. Pravo mogu ostvariti punoljetni francuski državljani i osobe s dugotrajnim boravištem kojima je dijagnosticirana neizlječiva bolest koja uzrokuje nepodnošljivu patnju.
Kako će izgledati postupak?
Zahtjev najprije procjenjuje liječnik, koji mora utvrditi ispunjava li pacijent zakonom propisane uvjete. Potom slučaj razmatra posebno stručno povjerenstvo.
Ako zahtjev bude odobren, pacijent mora pričekati najmanje dva dana prije provedbe postupka, a svoju odluku mora potvrditi i na sam dan izvršenja. Od odluke može odustati u bilo kojem trenutku.
Smrtonosnu tvar u pravilu mora sam primijeniti pacijent. Iznimka su osobe koje to zbog fizičkog stanja nisu u mogućnosti učiniti. U takvim slučajevima pomoć može pružiti zdravstveni radnik.
Francuska je i dosad dopuštala određene oblike pasivnog okončanja liječenja, poput isključivanja aparata za održavanje života, kao i duboku i kontinuiranu sedaciju u određenim slučajevima. Međutim, osobe koje su željele aktivno okončati život morale su odlaziti u zemlje u kojima je takva praksa dopuštena.
Macron pozdravio odluku, protivnici upozoravaju na rizike
Predsjednik Emmanuel Macron pozdravio je stupanje zakona na snagu. Pravo na pomoć pri umiranju bilo je jedno od njegovih obećanja tijekom kampanje za reizbor 2022. godine.
Iz Macronova ureda poručili su da zakon predstavlja važno jamstvo za građane te da se sada može provoditi na temelju, kako su naveli, jasno utvrđenih demokratskih, etičkih i ustavnih načela.
Podršku zakonu dao je i njegov autor, zastupnik centra, koji ga je opisao kao veliki korak naprijed.
No, protivnici smatraju da zakon može ugroziti najranjivije građane. Zaklada Jérôme Lejeune, koja pruža skrb osobama s genetskim i intelektualnim teškoćama, izrazila je snažno protivljenje, dok su drugi aktivisti upozorili da zakon predstavlja “apsolutnu opasnost za najranjivije”.
Eutanazija je u Francuskoj desetljećima jedna od najosjetljivijih etičkih tema, a rasprava je posebno složena zbog snažne katoličke tradicije u zemlji. Zakonu su se protivili i pojedini zdravstveni radnici, dok su zastupnici u parlamentu o njemu glasali prema vlastitoj savjesti.
Ustavno vijeće unijelo određene izmjene
Stupanju zakona na snagu prethodilo je nekoliko pravnih prigovora. Kritičari su, među ostalim, upozoravali da je rok od samo dva dana za razmišljanje prekratak te su tražili mogućnost da cijele zdravstvene ustanove odbiju sudjelovati u postupku na temelju prigovora savjesti.
Francusko Ustavno vijeće prošlog je petka zakon potvrdilo u cijelosti, ali je zatražilo određena pojašnjenja pojedinih odredbi.
Jedna od njih odnosi se na prigovor savjesti. Zdravstveni radnici mogu odbiti sudjelovati u postupku, a Ustavno vijeće odlučilo je da se to pravo, osim liječnika i medicinskih sestara, odnosi i na ljekarnike.
Također je propisano da liječnici prilikom procjene zahtjeva moraju uzeti u obzir i mišljenje zakonskih skrbnika pacijenata.
Prigovor savjesti može se primijeniti i na privatne zdravstvene ustanove, uključujući one povezane s vjerskim organizacijama, ako je potpomognuta smrt u očitom neskladu s njihovom misijom. Međutim, to vrijedi samo pod uvjetom da takva ustanova nije jedina koja može zadovoljiti zdravstvene potrebe stanovništva na tom području.
Francuska je tako napravila velik zaokret u pitanju prava na okončanje života, nakon godina rasprava o granici između prava pacijenta, autonomije pojedinca i zaštite najranjivijih.