Poništavanje presude Roe protiv Wadea iz 1973. na Vrhovnom sudu za milijune Amerikanki znači moguću zabranu pobačaja. Pobačaj neće automatski postati ilegalan u SAD-u, ali će pojedine države sada moći odlučivati hoće li ga i kako dopustiti.
Očekuje se da će velik dio saveznih država potpuno zabraniti pobačaj ili ga rigorozno ograničiti. U nekim saveznim državama klinike za pobačaje su se počele zatvarati nakon presude Vrhovnog suda u petak.
Što znači odluka suda?
Čak 13 država ima zakone koji će zabraniti pobačaj u roku od 30 dana. Prema Institutu Guttmacher, više od 20 država poduzima korake za ograničavanje pristupa pobačaju. Neke države namjeravaju zabraniti pobačaj od trenutka začeća, dok druge uvode zabrane nakon šest ili više tjedana.
Sve države dopuštaju pobačaj kako bi spasile život majke, dok će neke također dopustiti iznimke za slučajeve silovanja ili incesta. Većina je rekla da neće kazneno goniti žene zbog pokušaja prekida trudnoće, ali će oni koji su napravili pobačaj biti kazneno gonjeni, kao i oni koji pokušavaju pomoći ženama da pobace.
"Bez obzira na to koliko smo se pripremali za loše vijesti, ovo nas je pogodilo. Morali smo nazvati pacijente i reći im da je Roe protiv Wadea poništen", rekla je za BBC medicinska sestra Ashli Hunt iz klinike za pobačaje u Arkansasu.
Volonterka Linda Kocher je pratnja ženama koje odlaze u kliniku na abortus. Ona kaže da će bogate žene i dalje moći pristupiti pobačaju u drugim državama, ali da to neće vrijediti i za siromašne žene. Kocher kaže da će siromašne žene biti pod kaznenim progonom zbog nezakonitih postupaka. Borci protiv pobačaja zadovoljni su odlukom Vrhovnog suda.
Tko je bila Norma McCovery, žena s kojom je sve počelo?
Žena koja je prije 50 godina pokrenula slučaj koji je ženama u SAD-u omogućio pravo na pobačaj zove se Norma McCorvey. U parnici protiv Teksasa Normino ime bilo je Jane Roe.
Norma je 1970. imala 22 godine i konobarila je u Dallasu. Bila je neudana i treći put trudna. U to vrijeme pobačaj je bio zabranjen, osim kada je bio ugrožen život majke. Norma je rekla da je silovana i željela je pobaciti. Nakon neuspjelog pokušaja ilegalnog pobačaja u petom mjesecu trudnoće stupila je u kontakt sa Sarah Weddington i Lindom Coffee, diplomanticama prava na teksaškom Sveučilištu.
Weddington i Coffee pokrenule su tužbu uz tvrdnju da je 22-godišnjoj Normi povrijeđeno pravo na privatnost prema četiri ustavna amandmana. Da sačuva anonimnost, Norma je u parnici postala Jane Roe te je krenula u pravnu bitku protiv Henryja Wadea, tadašnjeg okružnog tužitelja Dallasa. Slučaj Roe protiv Wadea je 1970. prvi put stigao na Vrhovni sud.
Ustav jamči pravo na pobačaj
Pravna bitka trajala je tri godine, a u siječnju 1973. sudac Vrhovnog suda je napisao presudu za koju je glasalo sedmero sudaca. Dvoje sudaca bilo je protiv. U presudi stoji da je Teksas prekršio ustavno pravo na privatnost u slučaju Norme McCorvey. Suci su zaključili kako savezne vlade nemaju ovlasti zabraniti pobačaje. Sad, poništenjem presude, savezne vlade ponovno imaju ovlast za to.
Vrhovni sud je prije skoro 50 godina u presudi Roe protiv Wadea zaključio kako američki ustav štiti pravo žene na pobačaj. Stvoren je sustav u kojem žena ima apsolutno pravo na pobačaj u prva tri mjeseca trudnoće. Država može u drugom tromjesečju zabraniti ili ograničiti pobačaj, a u zadnjem tromjesečju on je zabranjen.
Roe protiv Wadea je utvrdio da žena i u posljednjem tromjesečju može na pobačaj usprkos zakonskoj zabrani u slučaju da liječnici potvrde da se tako spašava život ili zdravlje majke. Iako je Norma pobijedila, proces je potrajao pa je njezino treće dijete već bilo i rođeno i posvojeno. Norma je na posvajanje dala i svoje srednje dijete. Njezino prvo dijete posvojila je Normina majka.
Prvo je bila aktivistica za pravo na pobačaj, kasnije pro-liferica
Norma je preminula 2017. sa 69 godina u centru za pomoć u Teksasu. Navodno je na samrti priznala kako nikada u potpunosti nije podržavala pokret protiv pobačaja. Ranije, u dokumentarcu naziva AKA Jane Roe, Norma je rekla kako je uzela njihov novac, a da su je oni stavili pred kameru te joj govorili što da kaže.
Norma je 1981. postala aktivistica tako što je volontirala za Nacionalnu organizaciju za žene u Dallasu. Radila je s udrugama koje su podržavale abortus. Sredinom 90-ih godina se pridružuje grupama koje se protive pobačaju.
Norma nije ni podržavala pobačaj niti mu se protivila, već je smatrala da bi trebao biti legalan tri mjeseca poslije začeća.
Index
