Ostrvska država Kiribati u opasnosti je zbog globalnog zatopljenja. Naime, nijedan dio te države ne uzdiže se više od dva metra iznad Tihog okeana, a naučnici predviđaju kako bi to područje moglo biti nenastanjivo u sljedećih nekoliko desetljeća, zbog čega će biti raseljene stotine hiljada ljudi.
Nisu jedino Kiribati ti koji se suočavaju s prijetnjom rasta nivoa mora od Venecije do Holandije, Maldiva, pa sve do Londona i Njujorka. Gradovi na obali širom svijeta osjetiće posljedice, htjeli oni to ili ne, a naučnici strahuju kako bi ubrzano topljenje “ledenjaka sudnjeg dana” na Antarktiku moglo dovesti do toga da se crni scenario još brže dogodi.
Naime, prvi put su se dojavili dokazi koji govore o tome da topla morska voda ulazi ispod “ledenjaka sudnjeg dana” Tvejtsa, što dovodi do njegova ubrzanog topljenja i posljedično porasta nivoa mora na globalnom nivou
– Zabrinjavajuće je što potcjenjujemo brzinu kojom se ledenjak mijenja, što će imati razorne posljedice za obalne zajednice širom svijeta. Tvjets je najnestabilnije mjesto na Antarktiku – rekla je dr Kristin Dau, profesorka na Fakultetu za okolinu na Sveučilištu Voterlu i koautorka studija.
Kako su temperature širom svijeta sve više i više zbog klimatskih promjena, ledenjaci, ledene ploče u planinama i polarne ledene kape se tope. Globalni nivoi mora su porasli za oko 22 centimetara od 1880. godine. Svaki nagli porast mogao bi biti katastrofalan za obalne gradove poput Londona, Njujorka i Šangaja.
Ledenjak Tvjets po veličini se može mjeriti s Floridom i sadrži dovoljno vode da podigne okean za 65 centimetara! Širine je 120 km i dubok 1,2 km, te se topi već desetljećima, a tim međunarodnih naučnika sada je otkrio dokaze o tome da se ledenjak još snažnije topi. Ledena masa već čini 4 odsto porasta nivoa mora planete i zbog klimatskih promjena gubi 50 milijardi tona leda godišnje.
– U ledenjaku postoje karakteristike koje ukazuju na to da morska voda ulazi i puni jezerce ispod leda na tom mjestu, puni se i prazni – objasnio je dr Rob Larter iz British Antarctic Survey, koji je detaljno proučavao ledenjak Tvejts, piše britanski Telegraph, a prenosi Večernji list.
Autori studije nadali su se da će trebati stotine godina da Tvejts izgubi svoj led, ali sada strahuju da bi to moglo biti pitanje desetljeća. Dr Larter je rekao da studija predstavlja “kariku koja nedostaje” u objašnjavanju onoga što se događa “ispod mnogo stotina metara leda”. Tim je koristio satelitske slike visoke rezolucije i hidrološke podatke kako bi odredio džepove visokog pritiska gdje se površina ledenjaka podigla.
Naučnici vjeruju da bi nacije koje su u opasnosti zbog otapanja ledenjaka trebale ulagati u zaštitu od porasta nivoa mora, kao što je London učinio s barijerom Temze. Dugoročno gledano, kažu da je najbolji put naprijed ograničavanje emisija ugljenika. Ali za ledenjak “sudnjeg dana” možda je već prekasno.
– Vjerojatno je prekasno da se zaustavi povlačenje cjelokupnog arktičkog leda. Vjerojatno smo došli do točke s koje nema povratka – ocijenio je dr Larter.