Sudionici, uključujući preživjele, njihove potomke i strane goste, održali su minutu šutnje u 8 sati i 15 minuta po lokalnom vremenu u Parku mira.
To je mjesto na koje je američki bombarder B-29 prije 74 godine bacio atomsku bombu u završnim danima Drugog svjetskog rata.
Od 6. avgusta 1945. godine, kada su SAD bacile atomsku bombu na japanski grad, čime su ubrzale okončanje Drugog svjetskog rata, do kraja te godine u eksploziji i od povreda i bolesti uzrokovanih radijacijom stradalo je oko 140.000 ljudi.
U narednim godinama, sve do danas, mnogi preživjeli su umirali od leukemije i drugih bolesti uzrokovnih radijacijom, ali niko sa sigurnošću ne može da kaže tačan broj žrtava bombardovanja.
Bombarder B-29 "Enola Gay" u 8.15 po lokalnom vremenu sa visine od 9.600 metara izbacio je bombu nazvanu "Mali dječak", koja je poslije 43 sekunde eksplodirala na 600 metara iznad Zemlje. Procjenjuje se da je temperatura u središtu eksplozije dostigla 3.000 do 4.000 stepeni Celzijusa.
Bomba, teška oko četiri tone, ubila je sve koji su bili u krugu od 500 metara i uništila 90 posto grada. Oko 45 minuta poslije eksplozije počela je da pada "crna kiša" radioaktivnih čestica.
Tri dana poslije bombardovanja Hirošime, SAD su bacile atomsku bombu "Debeli čovjek" na Nagasaki, gdje je stradalo oko 74.000 ljudi, poslije čega je Japan kapitulirao 15. avgusta.
Rat je zvanično završen dvije nedjelje kasnije, 2. septembra 1945. godine. U trenutku napada u Hirošimi je živjelo 350.000 ljudi, od čega 40.000 vojnog osoblja. Danas taj grad ima 1,2 miliona stanovnika.
Prema nekim procjenama, u napadima na Hirošimu i Nagasaki stradalo je više od 220.000 ljudi.
Svake godine u Hirošimu se uputi 10 miliona origamija ždralova, ptice koja u Japanu predstavlja simbol dugovječnosti i besmrtnosti.
Gradonačelnik Kazumi Matsui izrazio je u svom govoru zabrinutost jačanjem politike koja je sama sebi dovoljna i zatražio je od čelnika da predano rade na svijetu bez atomskog oružja.
– Širom svijeta primjećujemo nacionalizam koji je sam sebi dovoljan, i demonstracije dominacije, napetosti pojačane međunarodnom isključivošću, uz nuklearno razoružanje koje tapka u mjestu – izjavio je Matsui u govoru, prenosi Associated Press.
On je tražio od mlađih generacija da nikada ne tumače napade atomskim bombama i rat kao puka istorijska dešavanja, i da o njima razviju vlastite stavove, istovremeno pozivajući svjetske čelnike da obiđu gradove koji su bili metom nuklearnih napada kako bi lično saznali šta se desilo.
Matsui je također zatražio od japanske vlade da zastupa volju preživjelih napada atomskim bombama i da potpiše sporazum o zabrani nuklearnog oružja.
Japan, koji je domaćin za oko 50.000 američkih vojnika, zaštićen je američkim nuklearnim "kišobranom" i nije potpisao sporazum o zabrani nuklearnog oružja, što je izazvalo proteste onih koji su preživjeli atomske napade i optužbe protiv neiskrenosti vlade.
Premijer Shinzo Abe priznao je sve šire razlike između nuklearnih i nenuklearnih država.
– Japan se obavezao da će služiti kao most između nuklearnih i nenuklearnih država i da će predvoditi međunarodne napore na tome, strpljivo pokušavajući da ih uvjeri u saradnju i dijalog – izjavio je on u govoru na ceremoniji obilježavanja godišnjice atomskog napada. Obećao je da će očuvati japanske pacifističke i nenuklearne principe, ali nije kazao da će njegova zemlja potpisati sporazum o zabrani nuklearnog oružja.